Godina u koju je Hrvatska ušla s novom valutom, eurom, zaista je počela s mnoštvom izazova za građane. Uz dvotjedni dvojni optjecaj za gotovinska plaćanja i početna nesnalaženja u preračunavanju, svjedočimo i nerijetko nepoštenom "zaokruživanju" cijena u eurima i drastičnim poskupljenjima. Zapravo se događa sve ono za što se govorilo da se neće dogoditi. Je li to bilo očekivano i je li bilo neizbježno, pitali smo ekonomista Ljubu Jurčića. On kaže da smo se našli u situaciji u kojoj se muljaža sa zaokruživanjem cijena zbog prelaska na euro preklopila s visokom inflacijom.
'Svi koji mogu sad love u mutnom'
"Inflacija je najteža bolest gospodarstva, a u vrijeme inflacije kakvu imamo, svi koji to mogu love u mutnom. Tako da sada imamo i inflaciju i iskazivanje cijene robe u drugoj valuti s dosta velikim koeficijentom - 7,5. U takvoj mutnoj atmosferi inflacijom se prekrivaju sve te špekulacije i nekorektna ponašanja s ciljem zarade. S obzirom na inflaciju, ovo je bilo očekivano", kaže Jurčić.
Napominje da je trebalo pričekati s uvođenjem eura.
"Mi smo u fazi inflacije i dok je ona ovolika, preko 13 posto, trebalo se odgoditi uvođenje eura. Euro je trebalo uvoditi u uvjetima niske inflacije, odnosno u normalna vremena. Inflacija u vrijeme uvođenja eura ne bi smjela biti viša od 1,5 do dva posto, baš zato da se ne stvore uvjeti za lov u mutnom. A mi smo uletjeli u to govoreći da se to neće dogoditi. Da nema inflacije, porast cijena zbog uvođenja eura bio bi minimalan, možda pola postotnog boda. Za to su odgovorni oni koji su uvodili euro. Njima je samo bio cilj uvesti euro", ističe.
'S eurom smo se zakovali za dno EU-a'
Za "histeriju" oko zaokruživanja cijena naviše Jurčić kaže da je manji problem, koji će samo tržište regulirati za mjesec do dva.
"Veći problem je što nije zadovoljen nijedan realan uvjet za uvođenje eura, da Hrvatskoj bude bolje s eurom. Kao platežno sredstvo, euro je okej. Ali, mi smo izgubili jedan instrument ekonomske politike koji, doduše, ni ranije nismo koristili, a to je nacionalni novac. To je najjači instrument ekonomske politike koji Hrvatska nije koristila i zato smo na dnu Europske unije. Ono iz čega se razvija ekonomija su inovacije u gospodarstvu i nacionalni novac. Mi ga nismo koristili pa zato imamo aferu sa švicarskim francima i deviznim klauzulama. Nismo koristili ni tečaj ni kamatu, tako da je to puno veći problem od ove zbrke koja trenutno vlada oko zaokruživanja cijena, a koju će tržište samo po sebi riješiti za mjesec dana. Mi smo se sada s eurom zakovali za dno i ovisit ćemo o pomoći EU-a da ne propadnemo", smatra Jurčić.
U međuvremenu, maloprodajne cijene svakodnevno divljaju, Vlada neselektivno okrivljuje trgovce za manipuliranje cijenama prijeteći daljnjim intervencijama i "crnim listama". Trgovci ljutito uzvraćaju da ih se sve trpa u isti koš i odgovornost za poskupljenja prebacuju na proizvođače i dobavljače. U utorak navečer u HRT-ovom Otvorenom, Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca, rekao je kako ima informaciju da će 40 dobavljača 1. veljače opet povisiti cijene. Isto je ponovio i danas na televiziji N1 dodavši da to "nisu onakva povećanja kakva su bila u prvom valu, ali opet su povećanja".
'Za godinu dana bit će puno lošije'
Jurčić smatra da je u prije svih kriva Vlada jer je krenula baviti se onim što joj nije posao - regulirati cijene.
"Kad je inflacija 13 posto, kao što je sada, onda ona stvara samu sebe. U postojećem sustavu u kojem funkcionira Hrvatska, ali i čitava Europa, vlada nema neki instrument protiv toga. Sve što (Vlada) radi su populističke mjere koje će u konačnici rezultirati puno lošijim ishodom već na srednji rok. Za godinu dana bit će puno lošije, jer ne možete vi "poloviti" sve cijene. Nije cijena samo finalni proizvod. trgovcima dođu veće cijene proizvođača, proizvođačima dođu veće cijene inputa - energije, prijevoza i sličnog. Ekonomski socijalizam pao je baš na tome što nije imao prirodni mehanizam uspostavljanja cijena. To se ne radi njihovim zaleđivanjem i ograničavanjem. Država samo treba osigurati da tržište što savršenije funkcionira, ona se ne smije miješati u cijene. Prirodni mehanizam cijena je kralj tržišta, sama ekonomija i postoji otkad postoje cijene. Zato treba stvarati uvjete da cijene funkcioniraju prirodno, ne kako kaže neki ministar ili predsjednik Vlade", kaže.
Jurčić kaže da se populizam vladinih mjera najbolje vidi na primjeru maloprodajnih cijena naftnih derivata koje je vlada "prikovala" pa ga trgovci moraju prodavati po nižoj cijeni od one po kojoj ga kupuju.
"Nije posao vlade da se bavi cijenama, nego da stvori uvjete da građani imaju velike plaće. Nije isto plaćati struju 200 eura, ako imate plaću 1000 ili 3000 eura. Kad su krenula poskupljenja sindikati su počeli vrištati, a Vlada je pokazala energiju, umjesto da je pokazala pamet i da nije uvodila euro dok se inflacija ne smiri", kazao je.
