Nakon višestrukih odgađanja, dugo najavljivana porezna reforma konačno je ugledala svjetlo dana. U fokusu su porez na nekretnine i porez na dohodak, otkrio je ministar financija Marko Primorac najavivši kako se opterećenje rada prebacuje na opterećenje imovine ili drugih izvora.
Jesu li najavljene promjene samo kozmetičke i što će značiti za građane nakon 1. siječnja kada stupaju na snagu? Ekonomski analitičar Damir Novotny pozdravlja njihov smjer, no isto tako ističe da ih je Vlada loše komunicirala.
"Ovo je zapravo usklađivanje poreznih propisa s najboljom praksom Europske unije. Djelomično je to rezultat konvergencijskih učinaka, dakle učinaka približavanja. Hrvatska je članica Europske unije i Europske monetarne unije, posebno to naglašavam zbog toga što unutar europodručja postoji veliki pritisak da se zemlje članice europodručja ne samo integriraju monetarno, nego fiskalno", smatra Novotny. "U Europskoj uniji nakon velike grčke krize 2014. godine, prevladava mišljenje da treba uskladiti i fiskalne sustave na jednoj strani poreza, a na drugoj strani kako se novac od prikupljenih poreza troši. Dakle, ovo je jedan smjer koji je dobar da se rastereti oporezivanje rada, a optereti imovina", ističe stručnjak.
Hrvatska je do sada, uz Cipar i Maltu, bila jedna od rijetkih zemalja Europske unije koje nisu imale porez na nekretnine što će se sada promijeniti. A da je to trebalo učiniti puno ranije, smatra i Novotny.
"To je davno dospjela zadaća hrvatskih poreznih vlasti. Vlade se nisu usudile dirati u to područje zbog svima nama poznate osjetljivosti biračkoga tijela na te direktne poreze. Iako, rekao bih da je to trebalo davno učiniti, bez obzira na otpore vlasnika nekretnina", ističe ekonomski stručnjak.
Porez na nekretnine plaćat će se od početka iduće godine i iznosit će od 60 centi do osam eura po kvadratu. Odluka o visini poreza pada na jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine koji će moći odrediti i zoniranje svojih područja.
Prema riječima ministra financija, predmet oporezivanja bit će prije svega stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja. Da bi bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.
(Ne)pravedan porez na nekretnine
Porez na nekretnine, objašnjava Novotny, najstariji je porezni oblik koji poznaje porezna povijest i ujedno tradicionalan oblik prikupljanja novca za lokalnu samoupravu kako bi ona mogla ulagati u komunalnu infrastrukturu.
"Najveći otpor tome porezu dolazi iz onih dijelova Hrvatske ili onih dijelova naše javnosti koji su osjetljivi na pitanje fizičke imovine, a s druge strane imaju velike zahtjeve prema komunalnoj infrastrukturi. Ako pogledamo sada strukturu imovine ili vrijednosti imovine odnosno nekretnina u Hrvatskoj, najveće vrijednosti su na Jadranu i gradu Zagrebu, gdje je komunalna infrastruktura u katastrofalnom stanju. Taj porez bi trebao zamijeniti komunalne naknade raznoga tipa koje se vuku još iz socijalizma", ističe stručnjak.
Neki ekonomisti, ali i političari već su istaknuli da je ovako uređen porez na nekretnine nepravedan. Iako porezan sustav kao takav ne poznaje pravednost ili dobro nasuprot lošem, Novotny vjeruje da bi bolje bilo oporezivanje po vrijednosti nekretnine umjesto predloženog oporezivanja po veličini (kvadratima). Time bi oni koji imaju više davali veći doprinos svojoj lokalnoj zajednici.
"U poreznim sustavima ne poznajemo moralne kategorije, pravedno - nepravedno te dobro - loše. No, moram reći da je porez na nekretnine najmanje loš ili dobar porez, ako uopće dobrog poreza ima. Svi bismo mi htjeli da poreza uopće nema, ali bismo isto tako htjeli da su gradovi i naselja uređeni, a netko to mora platiti. Prema tome, to nije pravedno određivanje poreznog tereta. Jedino što bi bilo zapravo prihvatljivo, i u porezno-teorijskom smislu i ekonomskom smislu, bi bilo oporezivanje nekretnina prema vrijednosti. Protivnici tog poreza će naci sto jedan razlog da to nemoguće i da to ne treba raditi. Međutim, to nije točno", ističe Novotny koji smatra da se Hrvatska u ovom slučaju trebala ugledati na neke druge europske zemlje poput Slovenije, Austrije i Njemačke.
Već je sada jasno da će ove promjene predstavljati udar za iznajmljivače jer se drastično povećavaju porezi na kratkoročni najam. U turistički najprivlačnijim sredinama donja granica po krevetu bi se plaćala 150, a gornja čak 300 eura. U najblažoj varijanti to je 600 eura paušalnog poreza na dohodak za apartman za četiri osobe, što je rast od čak 650 posto.
Rast plaća? 'Profitirat će zaposleni u državnom sektoru'
Dok će porez stanjiti novčanike iznajmljivača, rast plaća trebao bi podebljati novčanike građana. Povećava se osobni odbitak s 550 eura na 600 eura, kao i za uzdržavane članove obitelji, a raste i prag više stope poreza na dohodak na 60 tisuća eura. Zbog toga će opet minimalan rast plaća osjetiti oni s najmanjim primanjima, dok će zadovoljno trljati ruke oni s višim plaćama.
"Profitirat će oni koji rade u državnom sektoru. Privatni sektor se dijeli na one koji su u sivoj ekonomiji i na one koji u legalnoj, odnosno porezno prepoznatljivoj ekonomiji. Nažalost, siva ekonomija je kod nas jako proširena. Čak se tridesetak posto ekonomske aktivnosti odvija u sivoj zoni i tu se zapravo ne mogu očekivati nikakve bitnije promjene. Ne znamo kako se tu plaće uopće kreću. Teško možemo znati koliko jedan majstor može zaraditi u danu, ako ne plati poreze", podsjeća ekonomski stručnjak.
Ovim se poreznim prilagodbama, smatra, neće bitno popraviti položaj rada niti njegovu konkurentnost na europskom tržištu. Ipak, ističe da Vladini prijedlozi idu u pravom smjeru snižavanja tereta na nesamostalni rad, ali upozorava na dosta otvorenih pitanja.
"Za razliku od drugih europskih zemalja, kod nas postoji porez na dohodak od nesamostalnog rada. Ono što su porezi na plaće, zatim porezi koji se plaćaju paušalno od obrtničkog poslovanja. Najčešće su to obrtnici koji se bave turizmom, a njih ima najviše, ali ima i drugih paušalnih obrtnika koji plaćaju paušalne poreze. Oni su doista u privilegiranom položaju, pogotovo oni koji stvaraju visoke dohotke, a na to plaćaju vrloniske poreze. To je primjer, recimo, tog kratkotrajnog iznajmljivanja stambenih jedinica. Rekao bih da je Vlada propustila adresirati to pitanje i to je trebala napraviti", ističe stručnjak.
U kontekstu poreznog sustava, Novotny adresira problem poreza na dodanu vrijednost koji je u Hrvatskoj izrazito visok i, po njemu, najlošiji porez.. "Jednako ga plaćaju oni koji imaju novaca i oni koji nemaju, oni su bogati i koji su siromasi. Ako gledamo socijalni aspekt poreznog sustava, to je porez koji pogoduje više onima koji imaju, a manje onima koji imaju niske dohotke", napominje.
Porezne su promjene nužne, napominje, možda čak i snažnije i dublje nego što su ove najavljene. Načelna ideja je dobra, uz veliko ali.
"Vlada očito nema dovoljno hrabrosti, ili se možda ne radi o političkoj hrabrosti, koliko se možda radi o nespremnosti da tu temu dotjera do kraja. Dobar je smjer, ali jako je anemično zapravo postavljeno. Hoće li se Vlada kasnije usuditi to pitanje još produbljivati? To ćemo tek vidjeti", zaključuje Novotny.
POGLEDAJTE VIDEO: Primorac otkrio tko neće plaćati porez na nekretnine?
