Ministar financija Marko Primorac konačno je predstavio dugo najavljivane porezne izmjene. Porez na kuće za odmor zamijenit će porez na nekretnine koji će iznositi od 60 centi do 8 eura po četvornom metru. Propisat će ga jedinice lokalne samouprave.
Omogućuje se i različito porezno opterećenje po zonama, a porez neće plaćati oni koji žive u nekretnini ili je dugoročno iznajmljuju.
Drastično se povećavaju porezi na kratkoročni najam. Tako bi se u turistički najprivlačnijim sredinama donja granica po krevetu plaćala 150, a gornja čak 300 eura! Što znači u najblažoj varijanti - 600 eura paušalnog poreza na dohodak za apartman za četiri osobe. Rast je to od čak 650 posto.
Povećava se i neoporezivi osobni odbitak s 560 na 600 eura. Viša stopa primjenjivat će se na zaradu od 60 tisuća eura na godinu. Povećava se iznos dijela neoporezivih primitaka, a promjene su i u stopama poreza na dohodak - snižene su u mnogim općinama, većim gradovima sve do metropole.
Porezne izmjene u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar financija Marko Primorac.
Koliko će građana sada plaćati porez na nekretnine?
To će ovisiti o tome što će građani raditi s tim nekretninama. Do sad smo imali porez na kuće za odmor. Porez na nekretnine će obuhvatiti sve one kuće koje su prazne ili u kratkoročnom najmu. Oni građani koji budu imali nekretnine u kojima žive ili koje su neuseljive, pa isto tako nekretnine koje su u dugoročnom najmu, na njih se neće plaćati porez.
Sigurno ste radili neku procjenu?
Ovisi o tome kako će građani odreagirati na uvođenje poreza, proširenje obuhvata i raspone. U slučaju da svi građani odluče staviti svoje nekretnine u funkciju dugoročnog najma, neće ga plaćati više nitko.
Uveli ste i zone. Neke će znači biti skuplje primjerice uz more, one luksuznije. Kako će se to provoditi u praksi, nisu nam gruntovnice baš sređene?
Sve će to biti jednostavno. Imate sad mogućnost da se onaj paušal koji se plaća po krevetu u turizmu, on se utvrđuje na temelju zona, čak po ulicama i lokacijama.
Mislite li da će biti pošten?
Analogno će se primjenjivati i ovaj porez. Imate mogućnost uvođenja poreza od 0,6 do osam eura po kvadratu. Jedinice lokalne samouprave, ako smatraju da određeno atraktivnije područje treba biti jače oporezivano, tamo će staviti veći porez. A tamo gdje su nekretnine gdje su manje vrijednosti i udaljene od atraktivnih lokacija, moći će propisati niži porez.
Tko neće plaćati porez na nekretnine?
Neće ga plaćati osobe koje žive u nekretnini, osobe koje imaju nekretninu u dugoročnom najmu, koji imaju neuseljivu nekretninu. Neće ga plaćati osobe koje imaju nekretnine oštećene u elementarnim nepogodama, poput požara, potresa, poplava.
Bojite li se mogućih zlouporaba?
Ne bojimo se.
Novi porez na dohodak
Imamo i promjene oko poreza na dohodak. Plaće opet najmanje rastu najsiromašnijima, a najviše najbogatijima, pa i političarima.
Plaće se ne mogu povećavati porezima. U kontekstu poreznih opterećenja, kada govorimo o porezu na dohodak, oko 52-53 posto građana uopće ne plaća porez na dohodak jer nisu u poreznim škarama. Koliko god ih rasteretite, da ukinemo potpuno porez na dohodak, ti građani ne bi mogli ni na koji način povećati svoju neto plaću. Zato smo od 1. siječnja ove godine uveli onaj izdatak u sustavu Mirovinskog osiguranja gdje smo pomogli građanima koji imaju najniža primanja, i koji nisu bili u poreznim škarama, da s tog naslova imaju nešto veće neto plaće. Plaće se povećavaju tako da poslodavci povećavaju bruto plaće, a ovo su korekcije u koje smo odlučili ići jer su određenom dijelu građana plaće rasle, pa su ulazili u porezne škare ili veće porezne škare pa smo to u tako korigirali.
Kako očekujete da će gradovi reagirati?
Gradovi su imali mogućnost od 1. siječnja uvesti porez na dohodak po određenim stopama unutar razreda u kojima su propisani. Veliki dio gradova i općina je odlučio porezno opterećenje definirati tako da ga de facto smanji u odnosu na ono što je bilo prije 1. siječnja. Tu govorimo o 80 posto gradova i vjerujemo da će sada uz novu autonomiju koja im je dana kroz porez na nekretnine, uspjeti nadomjestiti dio prihoda i pridružiti se inicijativi Vlade da se rasterećuje rad, a opterećuju drugi oblici imovine.
Mnoge ćete time razveseliti, možda s većom plaćom. No, tu je jedna pobuna iznajmljivača. Želite li time neke iznajmljivače odvratiti od toga da iznajmljuju?
Svakako, to je bio i jedan od ciljeva paketa kojim smo odlučili intenzivnije oporezivati nekretnine, ali i dohodak od najma nekretnina. Nažalost, suočeni smo sa situacijom da je zbog podoporezivanje nekretnina i dohotka od najma nekretnina, dio građana je bio usmjeren u izgradnju i rentanje nekretnina, posebno u kratkoročnom najmu. To je prouzročilo negativne posljedice zbog priuštivosti nekretnina. Imate niz mladih obitelji koje, zbog toga što je netko kupovao nekretnine u špekulativne svrhe i time povećavao cijenu nekretnine, sada nekretnine po tim cijenama ne može kupiti i riješiti stambeno pitanje. Izmijenila se i struktura gospodarstva. Umjesto da se ulaže u mlade i inovativne tvrtke, novu tehnologiju, modernizaciju, ulaže se u rentanje apartmana.
Negoduju li iznajmljivači opravdano? Je li pravedno isto oporezivati male iznajmljivače s onim velikima?
Je, kako ne. Mi smo do sada imali takvo opterećenje kratkoročnog najma da je ono bilo u prosjeku dva posto. Za razliku od toga, porezno opterećenje dugoročnog najma je na razini 8,4 posto. Opterećenje plaća je 20-ak posto. Trenutno, opterećujemo više one koji rade nego oni koji rentaju.
Ali to je povećanje od 600 posto, dosta veliko?
Ova situacija dugoročno nije bila dobra. Kad imate porez utvrđen na niskim razinama, ako ga povećate i za 600 posto, to nije puno. Taj porez se utvrđivao 20 eura po krevetu, za 4 kreveta to je 80 eura.
Iseljenici povratnici bez poreza
Imate plan za povratak iseljenika - nudite oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na pet godina. Je li to diskriminacija u odnosu na one koji su ostali, ovdje rade i plaćaju poreze?
Nije diskriminirajuće jer postoji legitiman cilj zašto to radimo. Trenutno je situacija na tržištu rada prilično napeta, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje. Brojne druge države imaju slične mjere s ciljem privlačenja radne snage.
A koliko očekujete da bi mogli privući ljudi?
U prvih osam mjeseci izdali smo oko 150 tisuća radnih dozvola za strance. Trenutno sada su ti mladi stranci koji dolaze do 30. godine oslobođeni plaćanja poreza na dohodak…
Onaj prošli plan povratka Hrvata u domovinu nije baš uspio.
Ako ne uspije ni ovaj, onda nemamo nikakav problem u smislu pravednosti i moralnosti. Daj Bože da uspije.
Dugo se rađala ova porezna reforma. Jeste li u jednom trenutku pomislili proći ću kao prethodnik Zdravko Marić?
Nisam o tome uopće razmišljao. Jasni su ciljevi. Otkako sam došao u Vladu, jasno komunicirao na prvom saborskom odboru da je potrebno mijenjati porezno opterećenje i njegovu strukturu prebacivanjem poreznog tereta s rada na nekretnine i druge oblike gospodarske snage. To činimo od početka i od 1. siječnja smo već napravili veliki iskorak, povećali smo i raspon za kuće za odmor s prijašnjih dva na pet eura. Veliki dio lokalnih jedinica se pridružio toj inicijativi i povećao tadašnji porez na kuće za odmor. Sve ide svojim tijekom, polako, imamo malo drugačiju dinamiku i pristup. Nemamo pompozne najave, ništa ne presijecamo… Trudimo se da svi shvatimo što činimo.
