Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
Osnovna definicija energetske učinkovitosti bila bi kako je to obavljanje istog rada uz manje uložene energije, istaknula je voditeljica projekata u Udruzi DOOR, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Slavica Robić.
Pored energetske učinkovitosti česti pojam koji se upotrebljava u tome kontekstu je pojam 'zelene energije'.
To je termin koji se koristi kada se govori o obnovljivim izvorima energije, a to su, pojasnila je Robić, oni izori energije za koje se pretpostavlja da su neograničeno dostupni i da u svojem postojanju ništa ne koštaju; sunce, vjetar, voda, biomasa.
"Košta, međutim, pretvorba tog izvora u energiju koju čovjek može koristiti."
Robić dodaje kako su svi obnovljivi izvori energije na neki način indirektno povezani sa sunčevim zračenjem. Ono Zemlji šalje 15.000 puta više energije no što joj je potrebno, samo je trebamo znati zauzdati i pretvoriti u nama potrebne oblike energije.
Energetsko-klimatski paket '20-20-20'
Hrvatska je već u svojem pretpristupnom procesu u EU, uskladila svoje zakonodavstvo s europskim te kao i sve ostale njezine članice teži ostvarenju dogovorenog cilja tzv. Energetsko-klimatskog paketa 20-20-20.
Europska unija označila je 2007. godinu kao prekretnicu u svojoj energetskoj i klimatskoj politici. Unija je sebe istaknula kao globalnog lidera koji će predvoditi sve ostale na putu prema rješavanju klimatskih promjena, suočavanju s izazovima sigurne, održive i konkurentske energije. Krajem 2008. godine usvojila je
Energetsko-klimatski paket, odnosno više zakona koji bi do 2020. godine trebali rezultirati s: 20 posto manjim emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s 1990. godinom; 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji; 20 posto manjom potrošnjom energije, odnosno većom energetskom učinkovitošću.
Hrvatska napreduje u zadanim ciljevima, ali, ističe, voditeljica projekata u Udruzi DOOR, ne dovoljno brzo.
"Jedna od velikih problema je manjak svijesti o tom problem na svim razinama društva, od one najviše, provedbene, do prosječnih građana."
Naša sugovornica vjeruje kako hrvatske vlasti ulažu napore u realizaciji zadanih ciljeva. Međutim, kao česti izgovor za nedovoljni angažman u provođenju mjera po pitanju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, navodi se kriza hrvatskog gospodarstva.
Slavica Robić ističe kako se griješi kada se govori da se upravo zbog gospodraske krize ne treba ulagati u tzv. zelenu energiju.
"Upravo suprotno. Ulaganje u energetsku učinkovitost otvara i nova radna mjesta i utječe na razvoj gospodarstva. Uz to popravlja i budžet svakog kućanstva jer bi se manje novaca izdvajalo za plaćanje računa za energiju."
Uštede u domaćinstvima
Naša sugovornica ističe kako svatko od nas može unutar svojeg doma povećati energetsku učinkovitost i uštedjeti na energiji, a pri tom kvalitetno živjeti.
"Banalni primjer je zamijena standardnih rasvjetnih tijela sa štednim žaruljama. Uvođenje regulacije grijanja poput ugradnje termostatskih ventila na radijatore. Ta investcija nije skupa. Osnovne mjere energetskih ušteda su i gašenje svjetala izlaskom iz prostorije, kao i gašenje kućanskih i elektoničkih aparata, ako se ne koriste. Provjeravanje energetskog razreda uređaja prilikom njegove kupovine."
O svemu ovome Udruga DOOR provodi ciljanu edukaciju kroz radionice i seminare. Više možete saznati i u takozvanim EE-infocentrima koje je pokrenuo UNDP ( Program Ujedinjenih naroda za razvoj) za svojeg djelovanja u Hrvatskoj i kojih ima u mnogim hrvatskim gradovima. Također na web stranicama UNDP-a postoji niz svajeta o uštedama u kućanstvu.
Država preko jedinica lokalne samouprave potiče, odnono, subvencionira energetsku učinkovitost na razini domaćinstava. Jedinice lokane samouprave imaju mogućnosti zatražiti novac iz Fonda za energetsku učinkovitost te ta sredstva dodjeljivati građanima na svojem području, zaključila je Slavica Robić iz Udruge DOOR.
