Aktualna odobrena svota iznosi 3,75 milijuna kuna za osam projekata, od čega je udio bespovratnih sredstava iz Unije nešto viši od 2,5 milijuna kuna. U gradskoj Službi za međunarodne i europske fondove tvrde kako je tijekom ove godine prijavljeno ukupno 30 projekata, pri čemu je Grad bio nositelj u 18 projekata, dok se u njih 12 pojavljuje kao partner. Za 18 prijavljenih projekata još se očekuju rezultati, piše Slobodna Dalmacija.
No, u usporedbi s 1,5 milijuna eura, koliko je odobreno udrugama iz Splita, javni projekti mogli bi 'povući' puno više. Brojka od 3,75 milijuna kuna čini se još mizernijom kada se zna da je u Banovini za potrebe planiranja, pripreme i provedbe projekata EU-a educirano 29 zaposlenika, i to kurikulumom Unijine škole u trajanju od svega 15 dana.
Nedostatak adekvatnih natječaja
U spomenutoj Službi kao glavni kamen spoticanja navode neriješene imovinsko-pravne odnose te djelomično izrađenu tehničku dokumentaciju, ali i nedostatak adekvatnih natječaja na koja se Grad mogao prijaviti za financiranje infrastrukturnih projekata.
Međutim, povlačenje sredstava iz Bruxellesa ovisi i o ključnim dokumentima u koje se ubraja i strategija razvoja koju države članice, što uključuje i lokalne vlasti, donose za planirana financijska razdoblja.
Unija danas financira projekte planirane za razdoblje do 2020. godine, a hrvatska administracija muči se s donošenjem strategija za pripadajuće razdoblje. Iako je Vlada ljetos zadužila odgovorne osobe po ministarstvima za provođenje EU-ovih programa, splitska županija još nije donijela strategiju razvoja za idućih pet godina, a posljednji takav gradski dokument seže još u 70-e godine kada je Općinom upravljao Jakša Miličić.
Strategija razvitka gradova
Da je strategija jedan od ključnih dokumenata potvrdili su i u uredu Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
''Strategija razvitka gradova osnovna je vodilja programa financiranja u područjima koja su identificirana kao strateški važna. Bez strateškog promišljanja razvoja u budućnosti, teško je argumentirati potrebu za financiranjem'', kazala je Martina Rašić iz ureda Predstavništva.
Ipak, u moru hrvatske birokracije postoje i svijetli primjeri poput Rijeke, Zagreba, Pule i Karlovca koji su već prošle godine donijeli i potpuno transparentno objavili navedeni dokument. http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/263109/Default.aspx
