Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik svjetske reputacije, molekularni biolog, direktor Instituta za biokemiju i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, sada je već zapravo redovni komentator mjera u borbi protiv koronavirusa u Hrvatskoj. Zadnje njegove objave su i nazvane apelima, obraća se Vladi i premijeru Plenkoviću osobno, upozorava da Vlada nije donijela jasne i odlučne mjere u suzbijanju epidemije, a nakon službene objave Stožera da se u Vukovaru, u koloni sjećanja, može okupiti 500 građana – upravo on je bio prvi znanstvenik koji je doslovno pozvao premijera Plenkovića da povuče tu odluku.
"U ovom trenutku, formula uspjeha borbe protiv pandemije je u odgovornom ponašanju građana, a ono uvelike ovisi o tome kako oni percipiraju Stožer koji od njih traži mnogo odricanja od onoga uobičajenog i prihvaćanje tzv. 'novog normalnog'. Odgovorno ponašanje građana korelirat će i s odlukama Vlade RH, koja moraju biti isključivo na stručnim osnovama i kojoj je zaštita zdravlja i života građana interes od kojega nikada ne odstupa", poručio je Đikić i eksplicite naglasio ono o čemu govore i mnogi drugi kritičari ponašanja Vlade i Stožera u Hrvatskoj, a to je – nedosljednost i prekrajanje odluka u skladu s političkim željama, uz istodobno "napadanje" građana da se ne pridržavaju mjera. Đikić je također uvjeren da su popucali hrvatski modeli praćenja broja zaraženih, da su "podaci o smanjivanju zaraze promašeni", da je "u usporedbi s proljećem 5,3 puta povećana smrtnost". Istovremeno, premijer Plenković hladnokrvno zaobilazi Đikićeve istupe, ili mu je to sve skupa – "kompletno passe".
Lauc: Krivulja pada...
Nakon posljednje sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH, održane u petak, 6. studenoga, Plenković je dao pak posve drugačiju procjenu stanja oko epidemije u Hrvatskoj i pri tome se pozvao na "svoj" znanstveni savjet: "Mjere su primjerene i proporcionalne ugrozi koje epidemija u ovom trenutku predstavlja. Upućujemo na visoki stupanj opreza i apeliramo na provedbu svih mjera koje je do sada donosio Stožer. Od članova znanstvenog savjeta dobit ćemo prijedloge dodatnih mjera, sigurno možemo reći da će mjere biti produljene ako Stožer ocijeni da postoji potreba za time".
U Dnevniku HTV-a potom je nastupio i član Znanstvenog savjeta Vlade RH, Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije, vlasnik tvrtke Genos, i nastavio na tragu koji je trasirao Plenković. "Ako gledamo prosječnu krivulju, ona je stala preko tjedan dana i počela je već danas padati", izjavio je Lauc. "Što se tiče broja slučajeva, ovo je zadnji veliki val. Možda ćemo imati još nekoliko manjih, ali nadam se da je ovo najveći. Za desetak dana mogao bi početi padati priljev ljudi u bolnice", govorio je Lauc kao predstavnik Znanstvenog savjeta i tako indirektno i podupro odluku Vlada RH da ne misli uvoditi strože mjere ili da dopušta i tako velika okupljanja kakvo se planira u Vukovaru za Dan sjećanja.
Drugim riječima, Plenković odbacuje Đikićeve apele, a prihvaća projekcije Gordana Lauca. U cjelokupnoj skupini znanstvenog savjeta o čijem dvojbenom modelu rada smo već pisali nakon nekoliko prvih sjednica prevladao je, očigledno Gordan Lauc i – njegovi izračuni. A on se pak nadopunjuje s drugim javnim zagovornikom labavijih mjera koji smatra da slijedi pad broja zaraženih, matematičarom Nenadom Bakićem.
Foto: Ivan Đikić
Kolarić: S rezervom bih uzeo da je rast usporen
Ne zna se što su govorili ostali znanstvenici na sjednici Savjeta, tek se po kasnijim medijskim istupima nekolicine (Branko Kolarić, Petra Klepac, AndrejaAmbriović Ristov) može zaključiti da je bilo onih koji smatraju da se izgubila kontrola nad brojem zaraženih i da se ne mogu izvoditi projekcije da je sve pod kontrolom. S rezervom bih uzeo da je rast usporen. Nisam siguran, mislim da rast postoji, ali da ga mi ne detektiramo. (..) Ja sam bio zagovarao i restriktivnije mjere dok se broj zaraženih ne smanji, jer zabrinutost za očuvanje zdravstvenog sustava je visoka", izjavio je za N1 jedini epidemiolog u Znanstvenom savjetu, Branko Kolarić. Dakle, bitno drugačije od onog što su govorili Plenković i Lauc.
Već u prvoj fazi nakon formiranja Znanstvenog savjeta bilo je onih koji su pitali zašto nije uključen i Ivan Đikić, ali mnogi su – dakako neslužbeno – odmah odgovarali da je bilo nemoguće uključiti Đikića "zbog njegova starog fajta s Plenkovićem".
Ni danas Plenković u svojim javnim nastupima ne krije da ne može smisliti Ivana Đikića, neovisno o svim njegovim znanstvenim dometima. "Ne kanim ja komentirati niti polemizirati s gospodinom Đikićem. To koincidira s onime što radi oporba danas Vladi s Ćorićem. To smo već prošli u prvom mandatu. Tada je bila inicijativa prema Barišiću. Ta tema je za mene kompletno passe", rekao je Plenković kada su ga novinari pitali što kaže na Đikićeve apele.
Plenković je još uvrijeđen na Đikića?
Ivan Đikić je, naime, u siječnju 2017. pozvao premijera Plenkovića da smijeni tadašnjeg ministra obrazovanja i znanosti PavuBarišića zbog sumnje da je plagirao, prepisao bez citiranja izvora, u svom radu dio drugog znanstvenog rada. Iako je Pavo Barišić zamijenjen Blaženkom Divjak nakon HDZ-ovog dogovora s HNS-om i razlaza s Mostom, Barišić je tvrdio da nije smijenjen, nego je samo razriješen u koalicijskom preslagivanju, da on osobno uživa Plenkovićevo povjerenje i da mu je nuđeno i mjesto u Ministarstvu rada, no on je to odbio. Kasnije je i Sveučilište u Augsburgu pismeno obavijestilo Pavu Barišića da je "oslobođen" sumnje za plagijat, ali Đikić je ustrajao – smatrao je da je Barišićev rad i dalje "sumnjiv", odnosno – autoplagijat, "kopiranje i prevođenje paragrafa iz njegova magisterija te objavljenih znanstvenih radova u Hrvatskoj za izradu njegovog doktorata u Njemačkoj".
U veljači 2017. Đikić javno objavljuje da napušta Hrvatsku "zbog laži premijera Plenkovića". Naime, u saborskoj raspravi u kojoj je branio poziciju ministra Barišića premijer Plenković je napao Đikića, a Đikić mu je potom poručio da su ga te izjave osobno povrijedile i da ga je zamolio da ih javno povuče. "To nije učinio, te svojom šutnjom premijer Plenković šalje meni i građanima Hrvatske jasnu poruku da ništa nije vrijedno njegove pažnje osim njegova interesa", pisao je Đikić u u svojevrsnom oproštajnom pismu. A Plenković mu je tada poručio: "Ja sigurno nisam kriv za to, ovo je slobodna zemlja."
I danas jasno pokazuje da mu nikada nije "oprostio" tu situaciju s Barišićem, da on osobno niti ne prati "što je gospodin znanstvenih kazao", a da će mu oko projekcija mogućeg rasta odgovoriti – Capak. No, bi li neovisno o toj staroj priči s ministrom Barišićem premijer Plenković mogao ozbiljnije razmotriti i prijedloge znanstvenika Đikića?
Foto: Gordan Lauc
Damir Bakić: Podržavam Đikićeve istupe
Damir Bakić, ugledni profesor matematike s PMF-a u Zagrebu, zastupnik u Saboru iz redova Možemo i član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na pitanje kako komentira učestale istupe Ivana Đikića i apele prema Vladi, odgovara da "apsolutno podržavam izjave i nedavne istupe kolege Đikića."
"Izdvojio bih dvije najvažnije stvari na koje upozorava dr. Đikić. Prvo, potrebno je konsolidirati naš sustav mjera, neke eventualno pooštriti, vidjeti iskustva drugih zemalja, osobito onih u kojima se ovaj drugi epidemijski val pojavio ranije, gdje imamo pomak u fazi. Drugo, nužno je ponovno graditi povjerenje u sustav, spriječiti kontradiktorne izjave najodgovornijih ljudi, spriječiti dojam da se odluke donose arbitrarno. Nasuprot tome, ustanoviti različite scenarije u kojima će biti definirani paketi mjera i označiti jasne parametre i indikatore - broj zaraženih, broj hospitaliziranih i sl. - kojima će biti unaprijed definirano kad prelazimo s jednog plana na drugi. Izolirane odluke, poput ove najnovije o 'blagdanskom režimu' gotovo nepovratno ruše kredibilitet stožera i povjerenje građana. A potrebno je zajedničko djelovanje, solidarnost i kooperativnost svih građana", kaže Damir Bakić u izjavi za Net.hr.
Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnji rad Znanstvenog savjeta Vlade RH i činjenicu da njegov rad Vlada koristi kao alibi za svoje poteze, Bakić odgovara da nema dovoljno informacija o samom radu Znanstvenog savjeta da bi ga mogao ocijeniti. "No jedno je sasvim sigurno loše: sve učestaliji samostalni, a ponekad divergentni istupi pojedinih članova savjeta. Bitno je da se članovi savjeta suzdrže od pojedinačnih ocjena i javnog iznošenja svojih stavova osobito ako nisu u suglasju s mjerama koje su trenutačno na snazi. Ako neki član savjeta ima u bitnom stav drugačiji od onog zajednički prihvaćenog, trebao bi iz savjeta istupiti", kaže Damir Bakić.
Znanstveni savjet bez zajedničkog stava?
Činjenica je, međutim, da Savjet ne djeluje na način da se usaglašuje zajednički stav na kraju sjednice. Svi okupljeni znanstvenici iznose svoje stavove a onda sve ovisi o tome kako će premijer Plenković ili izabrani "glasnogovornik", najčešće predstojnik njegova ureda, Frka Petešić, interpretirati ono što oni govore. A sudeći prema istupima nakon posljednje sjednice, sve više ih smatra da u interpretaciji prevladava ono što se sviđa Vladi, ovaj put model koji zagovara Gordan Lauc, nego što se uvažavaju projekcije znanstvenika koji upozoravaju da se izgubila kontrola nad brojem zaraženih.
Sve više ih je, naime, na tragu onog što glasno govori Ivan Đikić, neovisno o tome što se njegovo ime, njegovi apeli i analize, očigledno, na sjednicama okupljenih znanstvenika u Vladinom znanstvenom savjetu u pravilu zaobilazi – da se ne bi razljutilo Plenkovića.
