Nekad je klimu i klimatske promjene pratila iz pozicije meteorologa, a danas je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti. DunjaMazzocco Drvar u razgovoru s RTL-ovom reporterkom Jelenom Pajić pričala je o klimatskim promjenama.
Mazzocco Drvar kazala je da klimatske promjene ljudima treba približavati svaki dan.
"Mi se trudimo, ali dosta je teško i to je mukotrpan posao. Važno je za istaknuti da različite krize dolaze, došla je kriza s pandemijom pa se smirila, došao je rat i nadam se da će brzo prestati, a klimatska kriza ostaje. Mislim da su građani toga postali svjesni, ne samo da su svjesni da je tu nego i da se sve više približava u prostornom i vremenskom smislu", kazala je.
Do 2050. Europa bi trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent. Mazzocco Drvar je komentirala je li to ostvarivo i kako po tom pitanju stoji Hrvatska.
"Moramo to ostvariti jer tako ćemo zadržati uvjete u kojima znamo kako funkcionirati i kako živjeti i način kao što smo u nekakvim mirnijim desetljećima prošlog stoljeća i živjeli. Hrvatska će kao sve druge zemlje EU nastaviti na svom putu prema klimatskom neutralnosti. Ne mora biti ambiciozna kao što su neke zemlje koje su na tom putu dalje dogurale. Klimatski cilj za EU je -55 posto emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, Hrvatska će nešto manje, ali to je zato što smo u relativno dobroj poziciji. do 2030. očekujemo smanjenje od -45, a onda svi zajedno moramo nastaviti na tom putu prema neutralnosti", kazala je.
Govoreći o energetskoj tranziciji na obnovljive izvore energije, Mazzocco Drvar je kazala da se nalazimo u trenutku kada su financijska sredstva za tako nešto izdašna.
"Kad kažem trenutak mislim na ovo desetljeće, sav novac koji se usmjerava u smjeru energetske i klimatske tranzicije. Sve preduvjete imamo. Kao Hrvatska smo u dobroj poziciji u odnosu na neke druge zemlje, jer već sada prednjačimo po instalacijama obnovljivih izvora energije. Interesa ima i upravo sad s energetskom krizom interes je postao veći jer su građani i poduzeća postali svjesni da je to na neki način izlaz iz situacije u kojoj nismo sigurni da energenata nećemo imati dovoljno nego i situacije gdje će ti energenti biti jeftiniji nego sada. Energetska kriza je pomogla da osvijestimo to da moramo ići još brže i snažnije", kazala je.
Neke europske vlade savjetuju stupanj niže grijanja, tuširanje do 5 minuta. Mazzocco Drvar je komentirala hoće li nam energetska kriza zapravo pomoći da postanemo odgovorniji.
"Mislim da ćemo to shvatiti na ovaj ili onaj način, ili ćemo biti primorani da nađemo takva rješenja ili ćemo ih početi primjenjivati na ovome što učimo. Pripremamo u ministarstvu niskougljičnu kampanju kojom ćemo javnosti približiti koji su postupci koje treba činiti kako bismo mogli na tom putu svi zajedno ići, a ne samo se oslanjati na politike i aktivnosti koju provode vlade", kazala je.
Na pitanje je li izgledan crni scenarij i možemo li još išta po pitanju klimatskih promjena napraviti, Mazzocco Drvara odgovorila je da još uvijek nije prekasno da nešto učinimo.
"Postoji kineska izreka koja kaže da je najbolji trenutak za posaditi drvo jučer, a ako ga nisi posadio jučer onda ga posadi danas. To je put kojim moramo ići, moramo voditi računa da moramo ići brže i intenzivnije, a koji je najcrnji scenarij? To bi bilo da izgubimo godišnja doba, to je realno. Vidjeli smo i sami da nam se to događa, da je ožujak hladniji nego siječanj, da nema proljeća i idemo direktno u ljeto. Ima situacija u kojima smo u 7 mjesecu morali oblačiti kapute jer su došla zahlađenja, ali to nije samo naš osjećaj što ćemo obuti, hoćemo li moći izaći van ili ne, nego je stvar proizvodnje hrane koja će u takvim uvjetima biti nemoguća. Vidjeli smo što se dogodilo s COVID krizom, kada smo zbog relativnog malog poremećaja osjetili što znači kad nam nije na raspolaganju hrana", kazala je.
