Budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka, u subotu ujutro u Zadru je počelo obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa.
U odavanju počasti poginulim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru sudjelovali su ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, predsjednik SDP-a Peđa Grbin, general Ante Gotovina, sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, pripadnici braniteljskih udruga te brojne delegacije gradova i županija.
Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja 3. bojni Imotski sokolovi i 4. gardijskoj brigadi Pauci u Ulici Ante Starčevića, a potom je na parkiralištu Relja otvorena izložba Taktičko-tehnički zbor opreme Hrvatske vojske i MUP-a, koju će građani Zadra moći razgledati do 16 sati.
Prije mimohoda pripadnika OS RH i MUP-a s ratnim zastavama, počast stradalim braniteljima delegacije će odati i kod spomen-obilježja Kocka u uvali Jazine. Svečana misa služit će se u 11.30 sati u Crkvi sv. Šimuna, a u 13 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar održat će se svečana akademija na kojoj bi trebao sudjelovati i premijer Andrej Plenković te ministri Tomo Medved, Davor Božinović, Mario Banožić, Goran Grlić Radman, Ivan Malenica i Šime Erlić.
U 14.30 na nebu iznad Zadra letački program održat će Krila Oluje, a u 19.30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu koncert Orkestra HRM-a, klape HRM-a Sv. Juraj i Klape MUP-a S. Mihovil.
Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Oslobođeno i petnaestak mjesta i sela u zadarskom zaleđu, Zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo. U akciji Maslenica i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja, a najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.
Akcija spojila sjever i jug
Vojno-redarstvena operacija Maslenica, koju su rano ujutro 22. siječnja 1993. pokrenule Hrvatska vojska i policija, uspješno je završila u 72 sata i ponovno je spojila sjever i jug zemlje, a neprijatelj je u njoj doživio prvi veći poraz. Kako je često isticao general Ante Gotovina, operacija Maslenica bila je svojevrsna prekretnica u Domovinskom ratu.
"Do operacije Maslenice mi smo se uglavnom branili, više ili manje uspješno, ali Maslenica je označila preokret u Domovinskom ratu i tada su prvi put sudjelovale tri grane vojske, specijalna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage, koje su bile nositelj te akcije", istaknuo je svojedobno general Gotovina.
Operacija je planirana u tajnosti pod kodnim nazivom Gusar, a u samo 72 sata oslobođeno je oko stotinu četvornih kilometara, od zadarskoga zaleđa s Novskim ždrilom i dijelom Velebita te područje oko Hidroelektrane Peruće u blizini Sinja.
Vojno-redarstvenom operacijom zapovijedao je general Janko Bobetko, a njegovi pomoćnici bili su tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso.
Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih su dana oslobođeni Zračna luka Zemunik te mnoga mjesta zadarskoga zaleđa.
Strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila.
Jedna od posebnosti operacije Maslenice bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, nositelj je bila 4. brigada, a sudjelovali su dijelovi 1., 2., 3. i 9. brigade. Sve su pridonijele uspjehu operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja iako su neke od njih bile tek u osnutku. Na Velebitu su koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a, koje su ovladale dominantnim kotama i komunikacijama, a znatno su pridonijele i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije.
U toj operaciji sudjelovale su najbolje hrvatske snage, ali i najbolje protivničke, srpske strane. U pomoć krajiškom vođi Milanu Martiću stigli su Arkanovi Tigrovi, Knindže kapetana Dragana i niški specijalci, a iz BiH su stigle i Mladićeve vojne postrojbe. Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni vrlo brzo, zbog pritiska međunarodne zajednice, 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje.
Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana.
Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to prvi helikopterski desant postrojba HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja rušenjem brane Hidroelektrane Peruće.
Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem. Budući da je u operaciji Maslenici pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most sagrađen je pontonski, koji je često bio pod paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja zadarskoga zaleđa u akciji Oluji 1995. godine.
Pontonski most omogućio je uspostavu prometa između sjevera i juga do izgradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike Franjo Tuđman položio temeljni kamen.
Ministar uputio čestitku
Ministar obrane Mario Banožić uputio je u subotu čestitku povodom obilježavanja 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica te istaknuo da je ona bila snažna poruka da su Hrvatska vojska i policija odlučne i spremne osloboditi svaki pedalj Hrvatske.
"Vojno-redarstvena operacija Maslenica koja je počela u ranim jutarnjim satima, 22. siječnja 1993., bila je snažna poruka hrvatskom narodu kako su Hrvatska vojska i policija, odlučne i spremne za oslobođenje svakog pedlja naše zemlje.
Ova oslobodilačka akcija u isto vrijeme bila je i poruka cijelom svijetu da hrvatska država ima snažnu oružanu silu i kako je najveća snaga Hrvatske upravo hrabrost i odlučnog svakog hrvatskog branitelja", napisao je Banožić te dodao da su ta njihova hrabrost i odlučnost bile snaga koja je oživotvorila vizije prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Upravo zato, dodao je Banožić, ponosan sam što u današnjoj Hrvatskoj vojsci naša mladost slijedi upravo tu upornost i domoljublje, ali i usmjerenost prema ostvarivanju svih ciljeva.
"Znamo gdje su naši korijeni i koji su naši uzori i vjerujem kako je Hrvatska vojska ona koja donosi stabilnost i sigurnost, ona koja sa svojim saveznicima i partnerima doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva i očuvanju zajedničkih vrijednosti", istaknuo je.
"Ponosni smo na naše branitelje, na našega prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, ponosni smo na naraštaj tadašnje mladosti koji je svima nama darovao slobodu. Ponosni smo i na današnje pripadnice i pripadnike Hrvatske vojske koji znaju odakle smo krenuli, gdje smo danas i kamo idemo, svladavajući prepreke i suočavajući se sa izazovima. Ponosni na sve ono što smo do danas postigli, slavimo mir i slobodu u Hrvatskoj", poručio je.
Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja je označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata.
U tri dana, hrvatski branitelji su u zadarskome zaleđu oslobodili petnaestak sela te bitne strateške točke kao što su Novsko Ždrilo i Zrakoplovna baza Zemunik.
