Zbog niskih temperatura u ožujku, francuski je opskrbljivač električnom energijom pozvao građane za smanje upotrebu električne energije u ponedjeljak ujutro, od 7 do 10 sati.
Potom su krajem lipnja dobili sličnu molbu, ali sada zbog ušteda u slučaju da Rusija zaista naruši distribuciju. Kažu kako završava sezona grijanja, ali da se potrebno pripremiti za zimsku sezonu za koju, govore, treba osigurati dovoljno sredstava.
Početkom lipnja i njemačka je vlada s tamošnjih poslovnim te civilnim udrugama, pozvala građane na uštedu energije kako bi smanjili ovisnost o ruskom uvozu. Naposljetku, i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana ponovila je svoj poziv potrošačima da štede energiju.
Ipak, tri dana kasnije, u zajedničkoj izjavi s američkim predsjednikom govorila je o tome kako EU zajedno sa SAD-om radi na smanjenju ovisnosti o ruskim energentima te je istaknula kako će potaknuti zemlje članice te europske i američke tvrtke da europskim kućanstvima distribuiraju takozvane "pametne termostate" usmjerene prema uštedi energije. Nije dakle isticala nikakve uštede u tom polju koje je trenutno potrebno poduzimati pa ostaje nejasno kakvo se ponašanje očekuje od građana Europe.
O svemu smo upitali ekonomskog analitičara Damira Novotnya koji za RTL.hr kaže kako ne vidi razlog zašto Europa ne bi štedjela.
"Europa se po pitanju energije ponašala poprilično neodgovorno. Njemačka je prva profitirala, ali štednja nema alternativu", govori pa dodaje kako se EU mora prisiliti da se okrene štednji, no jasno je da prilagodba neće biti trenutna. Smatra i kako je riječ o globalnim šokovima koji se pak ne mogu riješiti u kratkom roku.
Navodi i kako danas više ne možemo računati na jeftin plin, a bez obzira na rat u Ukrajini, tvrdi kako do stabilizacije ruskog plina neće doći.
Što se tiče nekog zajedničkog odgovora EU po pitanju energenata, navodi kako nije optimističan. Osvrće se potom na zajednički odgovor država članica na nabavku cjepiva protiv COVID-a pa temeljem tog iskustva zaključuje kako ne vjeruje da bi EU zajednički bila dobar partner s kompanijama. Kaže kako je vjerojatno da će sve države pronaći svoje izvore, a Italija i mediteranske države mogle bi koristiti izvore iz Mediterana.
Hrvatska ima prednost da dobar dio uvozi iz NE Krško, govori pa dodaje i kako Hrvatska ima i svoj plin. Zaključuje kako nećemo imati veliki problem s energijom, a jedna od stavki na temelju koje to zaključuje i klimatske su promjene. "Zime više nisu toliko hladne pa ćemo manje trošiti, no ostaje pitanje motorizacije", govori.
Ponavlja i kako se moramo pripremiti na štednju na jesen jer prilagodba se neće dogoditi u kratko vrijeme. Hrvati su, ponavlja, navikli na to da država intervenira na razne načine, no pred nama svima je vrijeme prilagodbe. Štoviše, kaže da je ono davno dospjelo jer potrošači su rastrošni. "Kućanstva moraju štedjeti kada cijene rastu, a posebice kada opskrba nije izvjesna", rekao je.
Moramo, smatra, promijeniti odnos prema energiji, ali i hrani. Uz to, u Hrvatskoj su i zgrade ekonomski neučinkovite. Upitali smo ga stoga ima li smisla nabavka takozvanih pametnih termostata. Kaže kako ima, ali Hrvatska kasni. Uz to, potrošači odbijaju prelazak s plinskog na centralno grijanje, ali govori i kako će to biti prisiljeni učiniti kada cijene plina, kako su porasle za poduzetnike, na jesen porastu i za njih.
Predlaže potom i zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, ali i kao prvi korak vidi ubrzanu zaštitu zgrada od gubitaka toplinske energije.
"Moguć je provesti čitav niz mjera", zaključuje pa podsjeća kako je Njemačka uvela mjere za javni prijevoz, a to bi smatra trebali učiniti i mi kako bi se smanjila recimo upotreba automobila u Zagrebu koji je veliki potrošač energije.
Inače, o zalihama Hrvatske upitali smo HEP koji nas je pak, kao tek jedan od opskrbljivača na ovom području uputio na ministarstvo gospodarstva, a njihov odgovor objavit ćemo po pristizanju.
