Prema podacima Eurostata, najgore je umirovljenicima u Estoniji. Tamo ih gotovo polovica živi na rubu siromaštva. Slijede Latvija, Litva, Bugarska i Hrvatska. Uzme li se u obzir kako je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2620 kuna, kada plate režije i hranu, umirovljenicima do kraja mjeseca ostane 620 kuna. A treba uzeti u obzir i kako iznos prosječne mirovine prilično dižu kojekakve povlaštene pa prosječni umirovljenik zapravo ima još manju mirovinu. Toliko malu da je svaki četvrti umirovljenik na rubu siromaštva, a ni oni s prosječnom mirovinom ne mogu preživjeti mjesec.
Da nema humanitarne pomoći, bila bih gladna
"Kad platim režije, platim sve, ostaje mi vrlo malo. To je sramota države, ne nas, jer mi smo te penzije zaslužili. Da sam sada mlada, odmah bih otišla", rekla je za Dnevnik.hr umirovljenica Branka koja ima mirovinu od 1900 kuna. Priznaje da ne bi preživjela bez pomoći Caritasa. "Dođem dva puta tjedno, kruh nam daju koliko god hoćemo, a dva puta mjesečno dobijemo paket", rekla je Branka.
Osim što je Vlada Obiteljskim zakonom propisala da je uzdržavanje roditelja dužnost djece te zanemarivanje definirala kao oblik obiteljskog nasilja, sada umirovljenicima žele pomoći još jednim zakonom. Radi se na novom zakonu o socijalnoj skrbi u kojem bi se povećala minimalna socijalna naknada.
"Svega devet posto naših starijih stanovnika su korisnici ove mjere. U svakom slučaju prijedlog je da bude znatno više nego što je sada, naravno u okviru mogućnosti. Sada je 800 kuna po osobi", rekla je Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu demografije.
'Umirovljenik s 1000 kuna za našu državu nije siromašan'
No profesor Zdenko Babić s Pravnog fakulteta misli kako je glavni problem u tome kome ta naknada ide, odnosno kako bi pomoć trebala zahvatiti više umirovljenika. Smatra kako bi država trebala povećati osnovicu za zajamčenu socijalnu naknadu. Trenutačno je ona postavljena na 800 kuna.
Ako ste u Hrvatskoj umirovljenik i imate 1000 kuna mirovine, onda vi prelazite osnovicu koja je 800 kuna i vi za Republiku Hrvatsku niste siromašni umirovljenik. Kad bi ta osnovica porasla na 1500 kuna, onda bi se zapravo jedan dio umirovljenika koji ima mirovinu između 1000 i 1500 kuna mogao obratiti sustavu socijalne skrbi za pomoć", objašnjava Zdenko Babić, inače član Hrvatske mreže protiv siromaštva.
Zaposlilo se pet tisuća umirovljenika
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava su svjesni da su mirovine male, pa umirovljenicima predlažu da se ponovno vrate u svijet rada, što zakon omogućuje od ove godine. Mjeru već koristi pet tisuća ljudi.
