Iako država povećava neoporezivi dio godišnjih bonusa, rijetki vjeruju da će dobiti veće božićnice i regrese. Hoće li tako dodatno motivirati svoje radnike ili možda mjeru zloupotrijebiti - sada su na redu poslodavci.
Oni su pak i dalje nezadovoljni i traže još povlastica. Istodobno, Vlada se svojom mjerom ponosi, struka kaže kako to nije dovoljno, a oporba tvrdi kako će profitirati samo oni kojima je poslodavac država.
Božić je ove godine uranio, a prve darove donosi Vlada povećavanjem neoporezivog dijela godišnjih bonusa zaposlenicima s 2500 kuna na 7500 kuna. Neki poslodavci su već najavili kako će to osjetiti i njihovi zaposlenici. No, oporba u to ne vjeruje.
"To je mjera na papiru, dakle, nema garancije da će radnici dobiti godišnjicu, nema garancije da će radnici dobiti trinaestu plaću, nema garancije da će im poslodavci to isplatit, osim onima koji su na državnim jaslama", prokomentirao je Davor Bernardić.
Regres državnim i lokalnim službenicima ove godine iznosio je 1250 kuna. Isto toliko iznosila je i prošlogodišnja božićnica, čime je državna služba ispunila dosadašnji neoporezivi maksimum od 2500 kn. Zaposlenici u privatnom sektoru su prolazili uglavnom sa skromnijim bonusima. Ekonomski analitičari pozdravljaju potez Vlade, no smatraju kako to nije dovoljno.
"Ta mjera je u svakom slučaju u pravom smjeru, ali da će ona imati nekakve bitnije učinke na rast ekonomske aktivnosti u budućnosti, vjerojatno neće. Hoće li biti popraćena drugim mjerama koje će dalje rasteretiti teret dohodaka, to ćemo još vidjeti", smatra Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Još takvih mjera traže i iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ministarstvu su predložili paket mjera u kojima bi u porezne olakšice uvrstili plaćanje smještaja zaposlenicima, hranu, vlasnički udio i bonus od tri plaće godišnje.
"Lista želja je uvijek poprilično dugačka. Ali to sve skupa treba uklopiti u mogućnosti i izabrati one mjere koje imaju najbolji i najjači efekt", kaže ministar financija Zdravko Marić.
A najjači efekt će smatra ostvariti upravo povećanje neoporezivog bonusa na plaće. Pitanje je samo tko u Hrvatskoj u privatnom sektoru zaista može isplatiti svojim radnicima 1000 eura godišnjeg bonusa.
Gost RTL-a Danas bio je predsjednik Udruge informatičko-komunikacijske djelatnosti u HUP-u Boris Drilo.
Što mislite o povećanju ovog neoporezivog dijela plaća?
Mi kao poslodavci apsolutno pozdravljamo ovaj potez. Nakon niza godina prvi puta jedna konkretna mjera koja će sigurno nama pomoći da napravimo nešto dobro što će naši radnici osjetiti. Naravno, domet ove mjere nije onoliki koliki bi mi htjeli, ali definitivno je korak u pravom smjeru. Ja bih rekao da ovaj put se Vlada i poslodavci se nalaze u istom automobilu i idu u istom smjeru.
Vama u informatici je to nešto lakše reći. Oporba kaže da će najviše koristi imati zaposleni u državnoj upravi, slažete li se s time?
Mislim da su ove mjere na raspolaganju kako javnom, tako i privatnom sektoru i da ih oboje mogu iskoristiti. Ono što je izazov sektora koji rade s visokom dodatnom vrijednošču, je da nismo trenutnu konkurentni u odnosu na druge europske države zbog visokih nameta na plaće. Mi moramo plaće podizati, to je imperativ, a ono što mi poslodavci želimo od tih povećanja plaća, jest to da radnici dobe što više.
Mislite li da vam država može omogućiti da vam država omogući veće plaće radnicima i da ih zadrži ovdje?
Vjerujemo da je to moguće, zato smo i predložili tih pet mjera koje smo nazvali pet malih koraka jer vjerujemo da one ne dolaze uz veliki fiskalni trošak. Trošak je zanemariv, gledali smo da je u nekom srednjoročnom razdoblju efekt na proračun pozitivan, mislim da u tim reformama moramo biti hrabriji i brži i da će pozitivni efekti doći.
Jedna od tih mjera je da poslodavac plaća stanarinu ili ratu kredita za stan svojim zaposlenicima. Mislite li da je to ostvarivo?
Vjerujemo da je, vjerujemo da je to jedna od mjera u kojoj bi poslodavci i država trebali surađivati. Sam poslodavac se mora odlučiti na takav korak i rezervirati sredstva, a država mora odustati od svog oporezivog dijela. Na kraju krajeva, onaj tko najviše dobiva u toj priči su radnici.
Jeste li o prijedlogu, odnosno o tih 5 mjera pričali s ministrom Marićem, što vam je rekao?
Mi smo u stalnom kontaktu s Ministarstvom financija, ono što prvo želimo je riješiti cijelu problematiku neporeznih davanja i toga da krenemo hrabrije u ovaj porezni dio priče. Rekao bih da su tijekom ove godine napravljeni prvi koraci i da mi kao poslodavci to osjetimo. Ako bi se takav smjer nastavio uz porezna rasterećenja, vjerujem da bi se rast BDP projiciran za iduću godinu na razini 2,9 posto mogao biti i veći.
Cijeli razgovor pogledajte u video prilogu.
