DRŽAVA SE POBRINULA DA PROSJEČAN ČOVJEK OVDJE NE ŽIVI, VEĆ ŽIVOTARI: / Pogledajte usporedbu troškova života '90. i danas

U posljednjih 18 godina cijene u Hrvatskoj porasle su za 45 posto te je po tom rastu Hrvatska zaradila visoko deveto mjesto u Europskoj uniji.

Najviše su porasle cijene lijekova i pomagala, medicinskih, stomatoloških i bolničkih usluga, za 123 posto, a slijede ih cijene alkohola i duhana te cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, piše Slobodna Dalmacija.

Njemačka ima najmanji porast

Cijene su najviše rasle u Rumunjskoj, a najmanje u Njemačkoj.

HRABRA MATURANTICA IZ BRIŠEVA ODRASTA U SIROMAŠTVU: /

'Narušeno mi je zdravlje, loše mi je. Ovakav život ne zaslužuje nitko'

HRABRA MATURANTICA IZ BRIŠEVA ODRASTA U SIROMAŠTVU: /

'Narušeno mi je zdravlje, loše mi je. Ovakav život ne zaslužuje nitko'

Hrvatska je peta u Europi kada je u pitanju porast cijene 'zdravlja', za 40,8 posto, a lani je dosegnula 53 posto europskih prosječnih cijena 'zdravlja' te je moguće i daljnje poskupljenje.

Isto vrijedi i za cijene stanovanja, električne energije, plina i vode, koje su trenutačno na razini od 42 posto europskih prosječnih cijena nakon što u nepuna dva desetljeća porasle za 77,5 posto. Alkohol i duhan u gotovo dva desetljeća poskupjeli su 105,4 posto, popevši se tako na 73 posto europskih cijena.

PRESELILA IZ BOGATE ŠVEDSKE U HRVATSKU: /

'Birokracija je katastrofa, nema nade u budućnost i vrijeđaju se kad im to kažete'

PRESELILA IZ BOGATE ŠVEDSKE U HRVATSKU: /

'Birokracija je katastrofa, nema nade u budućnost i vrijeđaju se kad im to kažete'

"Cijene hrane čine čak 29 posto mjesečnih troškova. Debelo zaostajemo primanjima, plaćama i mirovinama, ne treba nama vanjska statistika da bi svaki od naših ljudi znao koliko loše živi, to ova statistika samo potvrđuje", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za Slobodnu Dalmaciju.

"Da politike niskih plaća nisu promašene, ne bi toliko ljudi napuštalo zemlju u potrazi za kvalitetnijim i bolje plaćenim poslovima. Politika zauzdanog rasta plaća i niskih plaća u javnom i privatnom sektoru, nedostatak znanja menadžera koji bi trebali znati voditi procese, prepoznati nove tehnologije i ugraditi ih u sustave te postići konkurentniju proizvodnju, umjesto da se živi dobro na račun slabo plaćenih radnika, cijelu je zemlju odvelo ovdje gdje smo sada", zaključuje.