Vlada i Hrvatska udruga poslodavaca intenzivno pregovaraju o novom modelu pomoći gospodarstvu i spašavanju radnih mjesta, čiji bi detalji mogli biti poznati već ovoga tjedna. Naime, kako piše Jutarnji, nakon što se istroši postojeći paket državnih subvencija za ublažavanje posljedica koronakrize, država bi mogla financirati skraćeno radno vrijeme.
Za takav potez Vlada se odlučila iz više razloga. Prvi je taj što su dosad već potrošene dvije trećine novca, odnosno oko 3,5 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu, a ostatak će biti potrošen do kraja lipnja, što bi značilo kraj pomoći poduzetnicima u trenutku kad bi financijska kriza mogla tek izmaći kontroli. Financiranje skraćenog radnog vremena je fiskalno isplativije, a može se primjenjivati u duljem roku i u kombinaciji s drugim mjerama.
Drugi razlog je taj što je Europska unija u svome programu financiranja oporavka teškom 500 milijardi eura označila upravo financiranje skraćenog radnog vremena kao ključnu mjeru te za njega planira izdvojiti oko 100 milijardi eura. Bilo bi neobično da hrvatska ide "protiv struje" organizacije kojom trenutačno predsjeda, pogotovo zato jer može računati na dio europske pomoći.
Njemački model
Takav se model poticanja zapošljavanja koristi u Njemačkoj pod nazivom "Kurzarbeit" (skraćeni rad) od financijske krize 2009. godine, a toliko je uspješan da ga već koriste Danska, Švedska, Norveška, Francuska, Španjolska i Velika Britanija. U osnovi se tim modelom omogućuje poslodavcima da drastično srežu broj radnih sati, a da zaposlenicima država nadoknađuje veći dio izgubljenih prihoda, što znači da oni neće dobiti otkaz, a tvrtke neće izgubiti školovan i vješt kadar.
Procjenjuje se da je Njemačka financiranjem skraćenog radnog vremena tijekom financijske krize prije 11 godina spasila 200.000 radnih mjesta, a činjenica je da ga i danas koriste velike automobilske tvrtke. Također službene njemačke procjene govore o tome kako bi do kraja godine 2,3 milijuna ljudi moglo zatražiti "Kurzarbeitergeld" (novac za skraćeni rad), što bi moglo koštati državu oko 10 milijardi eura.
Detalji domaćeg modela "Kurzarbeita" nisu poznati, ali se pretpostavlja da bi kriteriji mogli biti jednako strogi kao u Njemačkoj, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe. To bi značilo da bi država mogla nadoknaditi oko 60 posto izgubljenog prihoda, nakon što poslodavac pošalje zahtjev za aktiviranjem mjere. Poslodavci bi mjeru mogli koristiti 12 mjeseci uz mogućnost prekida ako se ukaže potreba za punim radnim vremenom (tada oni u cijelosti isplaćuju plaće radnicima) te ponovnim nastavkom korištenja mjere ako je potrebno raditi manjim obujmom (tada radnici dobivaju plaću poslodavca za odrađene sate i naknadu za većinu neodrađenih). Moguće je i produljenje korištenja naknade za još 12 mjeseci, ako poslodavac tri mjeseca zaredom odluči da neće koristiti naknadu. Također, radnici neće smjeti raditi dodatni posao za vrijeme "Kurzarbeita", odnosno subvencija će im u tom slučaju biti umanjena.
Pregovori o produljenju mjera pomoći
Poslodavci već traže produljenje mjera za očuvanje gospodarstva, iako će trenutačne mjere završiti tek u lipnju. No, Vlada je već najavila kako će pojedinim sektorima, poput turizma i prometa, omogućiti i daljnje primanje naknada, ovisno o financijskoj situaciji, odnosno možebitnom padu prihoda za više od 50 posto. Spekulira se i o moratoriju na leasinge od šest do 18 mjeseci te COVID-kreditima putem HAMAG BICRO-a i HBOR-a. Domaće turističke kompanije su Vladi već predložile hitno aktiviranje instituta "radnika na čekanju" po kojem bi zaposlenici trebali dobiti naknadu od barem 60 posto neto plaće, a poslodavci ne bi plaćali poreze i doprinose, jer radnici ne rade.
“Naravno, mnogo toga ovisi i o daljnjoj relaksaciji samih mjera, na primjer kada će se, kako i za koga otvarati granice, može li u autobus, kombi i gulete-kruzere stati više od proklamiranih 50 posto putnika, hoće li doći do otpisa koncesija kako bi čarter-tvrtke dobile dodatne popuste od marina, kao i rent-a-car tvrtke i slično. Očekujemo konkretnije odgovore Vlade već idući tjedan, slijedom razgovora s trima ministarstvima (financija, turizma i prometa), kao i odgovor na pitanje koliko od 500 milijardi eura Hrvatska može očekivati iz EU-a", komentirao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
