Jesu li bivše Agrokorove tvrtke koje su od 1. travnja postale dio Fortenova grupe, a posluju na državnoj zemlji na temelju koncesijskih ugovora koje je s bivšim ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem sklapao bivši vlasnik Ivica Todorić, uspjele upasti u ovogodišnju podjelu državnih poticaja za poljoprivrednu proizvodnju? Da bi se ušlo u igru trebalo je do 15. svibnja upisati zemljište u ARKOD, upisnik pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi - na nove tvrtke, zrcalne tvrtke. Po svemu sudeći, sve teče glatko, bez ikakvih problema, neovisno o tome što velika većina načelnika i gradonačelnika od 29 jedinica lokalne samouprave u kojima posluju bivše Agrokorove tvrtke nije potpisala anekse na stare koncesijske ugovore i tako "blagoslovila" njihovu valjanost za zrcalne tvrtke.
Uvidom u ARKOD-u može se vidjeti da je zemljište Belja preneseno na Belje plus u općinama Beli Manastir, Popovac, Jagodnjak, Kneževi vinogradi, Čeminac, Darda, Petlovac, Vupikovo zemljište je preneseno na Vupik plus u općinama Trpinja, Borovo, Vukovar, Bogdanovci, Negoslavci, Lovas, itd. Jedino zemljište Agrolagune 15. svibnja u popodnevnim satima još nije bilo preneseno na Agrolagunu plus... Ukupno se radi o 32.839 hektara zemljišta za koja su Todorićeve tvrtke ubirale godišnje oko 150 milijuna kuna državnog novca, i s obzirom na to da tvrtke u sastavu Fortenova grupe nemaju važeće ugovore o koncesiji na to zemljište, postavljalo se pitanje na temelju koje dokumentacije se one upisuju u ARKOD.
Drukčija pravila za Fortenovu
"Upis zemljišta u ARKOD mimo pravilnika i bez ugovora. Za to netko mora odgovarati", ispisano je, primjerice, na Facebook stranici Udruge OPG-a Hrvatske "Život". I dodaju: "Mali OPG-ovi moraju donijeti ugovore i potvrde, a to ne vrijedi za bivši Agrokor." Htjelo se upozoriti da u igri za državne poticaje u poljoprivredi očito ne vrijede ista pravila za sve. Odnosno, da za Fortenova grupu vrijede neka nova pravila. Da je to posve točno potvrdili su nam i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, preko koje će i ići isplate državnih poticaja i u tvrtke Fortenova grupe. Sve vezano za Agrokor, pa tako i nastavak koncesija, odvija se prema unikatnom modelu utemeljenom na lex Agrokoru.
"Prijenos gospodarstava u cijelosti (uključujući i ugovore o korištenju poljoprivrednog zemljišta) s neodrživih društava na nova društva se radi temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Nagodbe u Postupku izvanredne uprave nad Agrokor d.d. i dr.(Trgovački sud u Zagrebu), rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu da su ostvareni uvjeti za donošenje rješenja o potvrdi prihvaćene Nagodbe, rješenja Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske, mišljenja Državnog odvjetništva dostavljenog Hrvatskom saboru - predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, Pravilnika o upisu poljoprivrednih gospodarstava (NN 76/11 i 46/13) i drugih zakonskih i podzakonskih akata", objasnili su u odgovoru iz Agencije za plaćanja na upit Net.hr-a na temelju kakve dokumentacije se upisuju tvtke iz Fortenova grupe na zemljište u ARKOD-u, s obzirom na to da nisu potpisani aneksi na ugovore o koncesiji. Iz Agencije je stigao i službeni stav o vrijednosti čina potpisivanja aneksa na ugovore. I za njih je to samo tehničko pitanje, odnosno, aneksi imaju "deklaratorni karakter".
Plenković i Tolušić 'riješili' su pitanje Agrokorovih zemljišta po dubioznom modelu iz Lex Agrokora
Aneksi ugovora imaju deklaratorni karakter
"Aneksi ugovora o korištenju poljoprivrednog zemljišta, temeljem mišljenja Državnog odvjetništva dostavljenog Hrvatskom saboru - predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, sklapaju se iz tehničkih razloga, imaju deklaratorni karakter jer se njima ne mijenja sadržaj ranijih ugovora i njima se ne vrši raspolaganje zemljištem u vlasništvu RH, jer su novoosnovana društva temeljem potvrđene Nagodbe već stupila u pravni položaj 'starog' trgovačkog društva", ustvrdili su u pisanom odgovoru iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi.
Drugim riječima, sva upozorenja lokalnih čelnika o nepravednosti i neozbiljnosti očekivanja da oni potpišu anekse na ugovore koji imaju milijunsku vrijednost i povlače za sobom dugoročnu odgovornost, nisu izazvala nikakvu reakciju centralne vlasti. Od svih 29 gradova i općina od kojih se od Božića 2018. očekuje da potpišu anekse do 15. svibnja jedino je Gradsko vijeće grada Otoka službeno izglasalo odluku o davanju suglasnosti za prijenos koncesije na sjednici održanoj u utorak, 14. svibnja. Većinu u Gradskom vijeću Otoka čine HDZ, HSS i HSP AS, a zanimljivo je da je upravo pitoreskni slavonski gradić Otok samo nekoliko dana prije sudbonosne sjednice Gradskog vijeća ugostio nekoliko ministara na konferenciji znakovitog naziva: "Slavonija, mjesto vaše investicije".
Iz agencijskih izvještaja i službenih objava ne da se, međutim, rekonstruirati tko je bio u Otoku od potencijalnih investitora, ali je vrlo vidljivo da su ga pohodili jaki predstavnici Vlade: Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac, Darko Horvat te Goran Marić. Upravo je bilateralno druženje između ministra Tolušića i gradonačelnika Otoka Josipa Šarića (HDZ) bilo poticajno za odluku gradonačelnika da presiječe višemjesečno čekanje na potpisivanje aneksa. Nakon što su ministar Horvat i ministar Tolušić još početkom travnja tvrdili da su gotovo svi načelnici i gradonačelnici potpisali anekse, odnosno pokrenuli potpisivanje procedure, valjalo je sredinom svibnja izvojevati i prvi stvarni "potpis". No, unatoč potezu Otoka, mnogi gradovi i općine, pa i oni u kojima je HDZ na vlasti, još uvijek pružaju otpor potpisivanju aneksa, odnosno, načelnici smatraju da neće dobiti suglasnost svojih vijeća.
'Zašto bismo išta potpisivali'
Željko Cickaj (nezavisni), načelnik Bilja, na upit Net.hr-a kako komentira činjenicu da su se tvrtke upisale u ARKOD neovisno o nepotpisanim aneksima kaže da taj potez samo potvrđuje da su oni koji su upozorili još na prvom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede da je neprimjereno tražiti od njih, načelnika i gradonačelnika, da potpisuju produljenje koncesija pod starim uvjetima - bili u pravu.
"Zašto bismo mi onda išta potpisivali ako je to tehničko pitanje? Ako je deklaratorno? Ako tvrtke nastavljaju koristiti tu zemlju neovisno o tome potpisali mi ili ne? Samo nam poručuju da smo im nevažni, manje vrijedni. Oni imaju moć i rade što hoće. Mogu li nam objasniti na temelju kojih hrvatskih zakona je osmišljen ovaj recept ovrhe nad zemljištem? Bojim se da se radi o nekom inozemnom receptu koji se uz pomoć politike ubacio u rješavanje slučaja Agrokor, a sada samo žele naše potpise da bi skinuli odgovornost sa sebe. A to je nedopustivo. Naglašavam: nisam protiv "Belja", dapače, mi ovdje trebamo jako "Belje", želimo razvoj "Belja".
Ali je li nam itko rekao u kojem smjeru će ići "Belje"? Ne. Mi smo im nevažni, samo žele naše potpise da koriste zemlju dalje pod istim uvjetima. Imam čistu savjest i ne želim preuzimati odgovornost za tuđe postupke. Ako se za deset godina pokaže da sam pogriješio, spreman sam se ispričati kome god treba. Ali ovo što se sada radi sa zemljištem koje je koristio Agrokor je protivno interesima svih nas koji živimo tu, uz tu zemlju, od te zemlje", emotivno komentira rasplet slučaja sa zemljištem Agrokora Željko Cickaj, načelnik Bilja.
