"Cijelo je podzemlje 'prošpartano' njima i pitanje je trenutka kad će se i gdje otvoriti zemlja i što će sljedećeg puta progutati!", upozorava Paul Cota .
Nije mu jasno zašto je inspekcija zatražila od Grada Drniša sanaciju tog područja, kad se zna da jedna tvrtka nad njim ima koncesijsko odobrenje za eksploataciju rudnika.
"Ne bi li se i lokalna samouprava, i Vlada, i Sabor trebali angažirati da od te tvrtke ishodimo i naknadu za eksploataciju, ali i za nastalu štetu i saniranje bivših rudnika", kaže prominski načelnik.
Država bez odgovora
Prema njegovim riječima, tvrtka sa sjedištem u Obrovcu gospodari eksploatacijskim poljem na području Općine Promina, površine 1.800 hektara, sve do 2033. godine, i to na temelju odobrenja koje je još 1978. godine izdao tadašnji Sekretarijat za energetiku i rudarstvo SR Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
Prominski načelnik ogorčen je i na Ministarstvo gospodarstva, odnosno na Upravu za energetiku i rudarstvo koje je lokalnoj upravi, čak i nakon angažmana odvjetnika, uskratilo odgovor na pitanje ima li općina pravo na naknadu za eksploatiranu površinu.
Nepoznat broj rudnika
Koliko je sela i njihovih žitelja izloženo potencijalnoj opasnosti od urušavanja rudničkih potkopa i okana, vrlo je teško kazati iz jednostavnog razloga što je broj rudnika nepoznat.
"Svojedobno se kopalo doslovno svugdje, kao da to radimo na Marsu na kojemu je izgledno da nitko nikad neće živjeti, a ne u vlastitoj zemlji...", konsterniran je Cota.
Po svemu sudeći, u pitanju je više zaselaka s područja Promine i nekoliko miljevačkih sela u kojima živi nešto manje od 3.000 stanovnika.
Speleološki instruktor Teo Barišić ističe da je riječ o rudniku sa sedam-osam ulaza. Nekoliko se ulaza tijekom godina spojilo, što je, ističe, dovelo do slabljenja površinskih stijenki i urušavanja. Potvrđuje da u tom kraju postoje brojni rudnici, no članovi šibenskog Kamenara, koji su u posljednjih 10 godina proučili i kartirali 7,5 kilometara raznih rudarskih i ventilacijskih otvora, ni danas ne raspolažu podatkom koliko je rudnika i gdje se nalaze.
'Krive' su podzemne vode?
Speleolog Tonči Rađa kaže da urušavanje tla kod Dugopolja i Primorskog Doca treba vezati uz rad podzemnih voda.
"Voda je uvijek tu. Iako nije vidljiva, ona ima svoj stalni, tihi rad na proputovanju kroz slojeve tla. Ona pronalazi svoj put, stalno kapa, cijedi se, a tom radnjom koja traje stotinama, tisućama, milijunima godina dovodi do stanjenja zemljinog plafona, tla po kojemu mi hodamo.
I onda se u nekom geološkom razdoblju sa smanjenjem zemljina nadsloja dogodi propadanje. Dovoljan je potres, ili možda kao u slučaju Primorskog Doca ugažaj ovce da se tlo otvori. Ili se jednostavno otvori samo od sebe. Takve događaje ne možemo predvidjeti, ali ni spriječiti", kaže Rađa.
