DRASTIČNE PROMJENE U JADRANU: /

'Ribe koje vole toplije more idu na sjever, a neke su iznimno agresivne i brze, jedna ubija iz obijesti'

Image
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Jedan od glavnih čimbenika drastičnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana su globalne klimatske promjene jer, kako kaže morski biolog Neven Iveša iz Pule,

30.4.2019.
8:05
Dusko Marusic/PIXSELL
VOYO logo

Morski biolog Neven Iveša, asistent na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta "Juraj Dobrila" u Puli, koji već godinama proučava problem drastičnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana, upozorava da je životinski svijet tamošnjeg podmorja ozbiljno ugrožen. No, za to nisu, kako se najčešće misli, isključivi krivci ribari odnosno prekomjerni ribolov.

"Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao "problematičnu djelatnost". Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utječe, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni utjecaj na okoliš", kazao je Iveša za Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ZABRINJAVAJUĆI TREND: /

'Ako ovako nastavimo, za desetak godina imat ćemo više plastike od ribe u moru

Image
ZABRINJAVAJUĆI TREND: /

'Ako ovako nastavimo, za desetak godina imat ćemo više plastike od ribe u moru

'Izrazito agresivne vrste preuzimaju dominaciju'

Riječ je, kaže, o mnogo širem problemu u kojem se miješaju klimatske promjene, politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama, ribarski kapaciteti susjedne Italije.

"Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba i slično", napominje Iveša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od glavnih čimbenika ovog problema su globalne klimatske promjene koje se odražavaju i na ekosustav Sjevernog Jadrana jer, kaže Iveša, zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja. Tako ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran i utječu na prirodnu ravnotežu.

"To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju", kazao je Iveša za Jutarnji list.

Stigla je i riba koja ubija druge iz 'obijesti'

Kao najočitiji primjer toga Iveša ističe ribu strijelku koja se smatra jednom od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se lovi. Ta riba je, tumači morski biolog Iveša, najagresivnija jer druge ribe ne ubija samo zbog hrane već i iz "obijesti".

"Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede", objašnjava Iveša dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, sjeverni Jadran u znanstvenoj se literaturi uspoređuje s Atlantskim oceanom i naziva "malim Atlantikom" zbog dubine i bogatstva hranjivih tvari, a sada novopridošle vrste utječu na prirodnu ravnotežu tamošnjeg ekosustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo