Kraj veljače donio je neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine te ponovno potaknuo pitanje o posljedicama globalnog zatopljenja te kako ih ublažiti. O tome se govorilo i u jutrošnjoj emisiji "U mreži Prvog" na Hrvatskom radiju u kojoj je dr. sc. Ivan Guettler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje te praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) podsjetio da je 2018. godina bila najtoplija otkad se u Zagrebu mjeri temperatura zraka.
"Do kraja 21. stojeća za Zagreb i ovaj dio Europe očekujemo zagrijavanje od 4,5 do 5 stupnjeva Celzijevih. Razlog za zagrijavanje su upotreba fosilnih goriva i povećano emitiranje stakleničkih plinova", upozorio je dr.sc. Guettler.
'Krajnji je trenutak da se nešto poduzme'
Melita Zdilar, viša savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kazala je u istoj emisiji da je Hrvatska izradila stretegiju prilagodbe klimatskim promjenama koja će uskoro biti upućena na javno savjetovanje.
"Nakon toga ide na mišljenje tijelima državne uprave, a potom i na u postupak. Jedna od mjera je mjera energetske učinkovitosti koja se može potaknuti u gospodarstvu i privatnom sektoru - subvencijama" kazala je Zdilar.
Da smo "na rubu panike" te da je "krajnji trenutak da se nešto poduzme" upozorio je dr. sc. Branko Grisogono, profesor na geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu.
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova, betoniranje, asfaltiranje...
"Za nas starije nije tako strašno, ali za mlade - možemo reći da smo na rubu panike. Ali, mi Hrvati smo naviknuli da nas se maltretira, nismo neki prosvjednici", kazao je Grisogono.
Upozorio je kako moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, smanjiti betoniranje i asfaltiranje te prilagoditi energetiku koristeći sunčevu energiju ili barem privremeno revaluirati atomsku energiju. Grisogno je posebno napomenuo da smo "fenomenalno loši u zbrinjavanju otpada" te upozorio kako će sa zatopljenjem od 2 do 3 stupnja na globalnom nivou mnoge biljke i životinje nestati, povećat će se pustinje, izmjenjivati ekstremni vremenski uvjeti, a nestat će i mnogi otoci.
26.08.2011., Zagreb - Radnici koji rade na asfaltiranju nogostupa na Slavonskoj aveniji izlozeni su temperaturi koja se na suncu penje do 43 stupnja Celzijusa. Oko radnih strojeva temperatura je i veca zbog topline novog asfalta. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
NEMILOSRDNA STATISTIKA: ‘Ekstremne vrućine mogle bi u Europi ubiti 150.000 ljudi godišnje’
