Sabor je u petak odradio posljednju sjednicu u ovom mandatu i donio jednoglasnu odluku o raspuštanju parlamenta. No, postavlja se pitanje je li u postojećim okolnostima, s tisućama izbjeglica na granici i zategnutim odnosima sa susjednom Srbijom, bilo pametno raspustiti parlament.
Do izbora, odnosno do konstituiranja novog saziva Sabora, glavnu riječ vodit će tehnička vlada Zorana Milanovića, a u slučaju neke izvanredne situacije, Vlada i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Što ako Arbitražni sud donese odluku?
"Mislim da se moglo još pričekati barem dvadesetak dana, dok se ne vidi u kojem će pravcu ići ova kriza s izbjeglicama. U ovom trenutku, da bi pokazala snagu i na međunarodnoj sceni, Vladi bi svakako dobro došla snažna potpora u parlamentu. Kao što ju je nedavno dobila za prekidanje arbitražnog postupka sa Slovenijom. Imati raspušten Sabor, Vladu koja je tehnička uz ovaj izbjeglički val, mislim da nije dobro", kazala je za Slobodnu Dalmaciju nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.
Usto se pita što ako Arbitražni sud u međuvremenu donese odluku - tko će se o tome očitovati budući da se raspušteni Sabor ne može sastati ni u slučaju izvanrednih okolnosti.
Tehnička vlada ima na raspolaganju uredbe
Iz redova SDP-a odgovaraju kako sama činjenica da su svi zastupnici, dakle i SDP i HDZ te ostali, digli ruku za raspuštanje Sabora, potvrđuje kako se svi slažu da situacija nije izvanredna.
"Što bismo dobili da smo Sabor raspustili za 20 dana? Tko jamči da će se do tada situacija s izbjeglicama smiriti", odgovara protupitanjem jedan od Milanovićevih ministara.
Ustavnopravni stručnjaci pojašnjavaju, pak, kako je Ustavom i zakonima jasno definirana i ova situacija. Točnije, Vlada i nakon raspuštanja parlamenta ima ovlasti uredbama uređivati pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza.
Niz pitanja koja se ne mogu urediti bez Sabora
Slobodna Dalmacija piše kako Vlada bez Sabora ne može uređivati pitanja koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustroj, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.
"Kao što su riješene ove “mirnodopske” ovlasti, tako je jasno propisano i što se događa u situaciji krize. O kriznoj situaciji govore dva članka Ustava, 17. i 101., u kojima kriznu situaciju rješavaju zajedno Vlada i predsjednica države", objašnjava Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Situacija u kojoj veće ovlasti ima predsjednica
Prema članku 17. Ustava, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje predsjednica Republike.
Također, člankom 100. propisano je i da u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države predsjednica može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.
Slobodna Dalmacija / Danas.hr
