U Covid bolnici, KB Dubrava, tijekom prošle noći umro je 21 pacijent.
"Broj umrlih je u porastu, kao što vidite, u cijeloj Hrvatskoj. Jučer je bio dan s najviše umrlih u protekla tri mjeseca", konstatirao je za RTL.hr pulmolog iz KB Dubrava Saša Srića.
Objasnio je da se to moglo i očekivati:
"Priljev bolesnika je velik, pa, nažalost, ono što se događalo s onom brojkom od prije tri tjedna, kad je bilo najviše novozaraženih (u jednom danu) ,sada je došlo na naplatu po broju hospitaliziranih, a isto tako i po broju umrlih pacijenata."
Rekao je da već više od jedne godine upozorava javnost na činjenicu da širenje koronavirusa ubrzo dovodi i do rasta broja umrlih.
Opisao je kakvo je trenutno stanje u KB Dubrava:
"Kapaciteti se poprilično pune, definitivno se pune odjeli intenzivne i polutintenzivne u kojoj sam ja. To su tzv. high flow odjeli, odjeli za visoke protoke kisika."
Rekao je da su kapaciteti bolnice pri vrhu:
"Zahvaljujući isključivo požrtvovnosti i trudu osoblja, zajedno s ravnateljem i cijelim timom uspijevamo sve izrješavati. Ali, iskreno, stanje je vrlo, vrlo teško. Zdravstveni sustav se opterećuje iz dana u dan."
Zašto bilježimo veću smrtnost od Njemačke?
Dr. Srića je dalje komentirao jučerašnje objašnjenje člana Znanstvenog savjeta Vlade prof. Branka Kolarića koje je dao za RTL.hr o tome da već neko vrijeme krivulje tjednih prosjeka dnevno novozaraženih koronavirusom stagniraju i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, ali istodobno, dok u Njemačkoj stagnira i tjedni prosjek umrlih od covida, on u Hrvatskoj uočljivo raste. Kolarić je rekao da su dva moguća razloga, možda i istodobno. Prvi je taj da "broj umrlih kasni za brojem novozaraženih", a drugi je:
"Čini se da nam je gornja granica testiranja oko 12.000 PCR testova dnevno, te niti ne možemo otkriti više od oko 4500 zaraženih osoba dnevno ukoliko ne povećamo broj testiranja."
"Naravno da su oba objašnjenja točna", složio se Srića, "Broj zaraženih je uvijek nekih tri tjedna ispred broja umrlih."
Još jednom je ponovio da će brojni novozaraženi oboljeti, dio njih da će završiti u bolnici, pa i na intenzivnoj njezi, odnosno na respiratoru, odnosno da će za neke od njih covid biti poguban.
"Činjenica je da, koliko god se testiramo, možemo se i više testirati", kazao je Srića i istaknuo:
"Mi (u Hrvatskoj) ne pribrajamo antigen testove i sigurno da je ta brojka (zaraženih) veća."
Na pitanje pribrajaju li možda druge zemlje osobe koje se pokažu pozitivnima na antigenskim testovima, ukupnoj statistici zaraženih, Srića je odgovorio:
"Moram priznati da tu informaciju nemam. Ali, koliko znam, u nekim zemljama, ako je antigen test pozitivan, ako se već ne pribraja, onda se radi PCR da se to i potvrdi, a kako bi brojka bila točna. A kod nas, negativni se idu potvrđivati (PCR testom) ako postoji nekakva sumnja na zarazu i onda taj negativni, ako postane pozitivni na PCR-u, onda se pribraja. Ali pozitivni antigen test kao takav, što je ekvivalentno pozitivnom, ne pribraja se. Ta brojka je zasigurno veća."
Još je intenzivnije nego u prosincu
Rekao je dalje da iz onoga što iz dana u dan vidi i proživljava u KB Dubrava primjećuje razlike između ovog razdoblja epidemije u Hrvatskoj i ranijih.
"Apsolutna je razlika. Sada dominira britanski soj koji definitivno pogađa i mlađu populaciju. Prosjek dana hospitalizacije se znatno ne razlikuje, ali u odnosu na onaj period u prosincu, sadašnje razdoblje mogu reći da je još intenzivnije, jer naši pacijenti sada puno brže razvijaju pogoršanje bolesti. Doslovno u nekoliko sati zna dolaziti do urušavanja njihovog respiratornog statusa, do pada zasićenosti kisikom", opisao je.
"Pacijenti vrlo često zahtijevaju brzu reakciju, da ih se prebaci
u jedinicu intenzivnog liječenja i stavljanja na respirator.
Prije se bolest znala pogoršavati devetog ili jedanaestog dana.
Sada često već u samom početku - treći, četvrti ili peti dan od
početka bolesti - zna se pogoršavati klinička slika. Pa i kod
mlađih", kazao je.
Rekao je da, srećom, nije baš tako često da tako prolaze mladi
ljudi, oboljeli koji su u 30-im ili 40-im godinama, ali:
"Nažalost, ima i takvih slučajeva, da i mlađi ljudi bez komorbiditeta završavaju na respiratoru. Ali, oni na respiratoru ipak imaju veću šansu."
Srića primjećuje i povećanje prosječne dobi teško oboljelih:
"Prosjek dobi kod ljudi koji su završavali na respiratoru prije je bio 80 i više godina. Sada je to 70, pa i 60 godina. Jer, ipak je starija populacija jednim dijelom procijepljena."
