Slučaj prvi. Vozač kamiona iz Pančeva odlučio je dati bubreg muškarcu iz Splita. Predstavili su se kao dugogodišnji prijatelji.
Slučaj drugi, na hitnu KBC-a Zagreb te iste 2019. dolaze dva muškarca. Jedan tvrdi da za tjedan dana ima zakazanu transplantaciju. A donor je muškarac s Kosova, pekar sa šestero djece.
Sve to opisano je u dokumentaciji koju posjeduje redakcija UNA-e.
"Ovo je povijesni trenutak za hrvatsku medicinu i za pacijente gdje se izražava ozbiljna sumnja na trgovinu organima. Ovaj slučaj mora imati svoj kraj. Odnosno ne može proći ovako da javnost i dalje ne zna odgovore", kazala je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Jednu transplantaciju odbili su obaviti na Merkuru. Ne rade to kada osobe nisu u rodu, pa su otišli na Rebro gdje su i uspjeli. Sve je prošle godine krenula istraživati i inspekcija Ministarstva zdravstva. Utvrdili su da su obje transplantacije sumnjive kao moguća trgovina organima.
"Predmet je prvo ustupljen na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori, potom na daljnje postupanje DORH-u te je zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja", navodi se u mjeri inspekcije Ministarstva zdravstva.
Provode izvide
Da provode izvide od prošle godine potvrdilo nam je i Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Etički propust utvrdila je i liječnička Komora - no pred kamere nitko ne želi.
Inače, doniranje organa sa živih donora, koji nisu u rodu, do sada je bilo moguće, ali procedura je rigorozna.
"Imaju određeni zdravstveni i medicinski kriteriji da bi netko nekome mogao bubreg dati. To je složena stvar. Jako puno stvari ima. Imunologija mora odgovarati i tako. Nije samo da bilo koga s ulice možete uzeti i da će vam dati organ", kazao je Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
Plus moraju proći i etičko povjerenstvo. U ova dva slučaja - psihijatar je naveo da su intelektualne sposobnosti jednog donora slabije, ali i da nema prepreka da bude darivatelj. Bez iscrpne analize koja bi utvrdila međusobni odnos dvaju muškaraca.
"Postoji sumnja da je napravljeno niz propusta i da je medicinska etika tu zakazala", kazala je Karačić.
Hrvatska je inače vodeća po transplantiranju organa u Eurotransplantu. Prošle godine je presađeno 280 srca, pluća, jetre i gušterače, a najviše bubrega. Na listi je 200-tinjak pacijenata koji bubreg čekaju oko godinu dana, a može biti i puno brže.
Gospođa Zrinka Mach svoj drugi bubreg dobila je prije 20 godina.
"U prvoj varijanti je moj otac trebao biti meni donor, međutim nakon što se utvrdilo kroz pretrage koje su njemu rađene da on to ne može biti, stavljena sam na listu za transplantaciju i dobila sam bubreg od mrtve osobe. Meni je teško za povjerovati da se ovakvo nešto desilo da mi pričamo o najvećoj bolnici i uopće o trgovini organima", kazala je Mach.
Iz KBC-a Zagreb poslali su priopćenje. Hvale se vodećim brojem transplantacija bubrega u Hrvatskoj. Poručuju i da njihov tim postupa po svim medicinskim, pravnim i etičkim standardima.
