Mjesec dana od potresa na Banovini, tim stručnjaka sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta izradio je i video-simulaciju koja pokazuje kako su se širili potresni valovi.

Dio je to istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki pod vodstvom docenta doktora Josipa Stipčevića s PMF-a. Uz to su objavili još neke detalje pa smo u analizi doznali nove detalje o potresu.

Doznali smo da se Zagreb tresao čak i dulje od Petrinje - i da to uvelike ovisi o sastavu tla kojim prolaze potresni valovi.

U realnom vremenu, ova simulacija pokazuje kako se 29. prosinca u 12.19 tlo zatreslo jačinom od 6 cijelih 4 po Rihteru. Epicentar je bila rasjedna ploha duga 20-ak kilometara, koja prolazi nešto južnije od Petrinje. Potresni valovi označeni su u dvije boje – plavo je gibanje tla prema dolje, a crveno prema gore.

Struktura tla

Tu vidimo koliko struktura tla utječe na širenje potresnih valova. Upravo o tome ovisi hoće li osjet potresa biti jači, a trešnja trajati dulje.

Šire područje Petrinje treslo se nešto manje od minute, ali je trešnja bila najintenzivnija.

Zagreb se tresao slabije, ali dulje - i to dulje od minute jer su u dolinama, kako objašnjavaju autori, valovi ostali zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama između površine i čvrstih stijena u podlozi. Ti valovi imali su veću amplitudu i zato je trešnja trajala dulje.

Na širem području Zagreba trešnja trajala je između 35 sekundi i jedne minute. Na Medvednici je to bilo 30 do 45 sekundi i trešnja nije bila toliko izražena kao u Zagrebu. Razlog je što gorskim područjima fronta potresa prolazi brže pa je slabiji i kraći.

Valovi su se pojačali

Simulacija pokazuje i zašto se primjerice Zaprešić koji je relativno daleko od epicentra – pojačano tresao. S obzirom na poziciju između Samoborskog gorja i Medvednice – kroz taj "lijevak" su se potresni valovi kanalizirali i pojačali i zato je oštećeno više zgrada. 

Mjesec dana od potresa - znamo i da je na potresom pogođenom području više od 45 tisuća oštećenih objekata - od kojih su 35 tisuća kuće i stanovi. Dosad ih je pregledano nešto više od 26 tisuća, a 3109 je dobilo crvenu oznaku. Pogođenim stanovnicima priključeno je 898 kontejnera i mobilnih kućica. Ukupna šteta još nije izračunata - ali mjerit će se u milijardama kuna.

Inače, ako vam se čini da je u proteklih mjesec dana tlo podrhtavalo gotovo svaki dan - u pravu ste. Krenulo je s 8 potresa 28.prosinca. Dan poslije, dakle na dan najrazornijeg bilo ih je 30, a vrhunac je dosegnut na staru godinu - čak 77 potresa. Odonda se njihov broj uz oscilacije smanjivao. Jedini dan bez ijednog potresa u proteklih mjesec dana bio je utorak 26. siječnja.