Domaći proizvođači voća i povrća u petak su javno izrazili podršku ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću i njegovu novom Pravilniku o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, koji je u petak pod velikim političkim pritiscima promijenjen. Kazali su kako se nadaju da se ipak neće odustati od većih kontrola pri uvozu iz susjednih zemalja koje nisu članice Europske unije.
Hrvatske voćare i povrtlare novouvedeni sustavi uvijek nekako zakidaju. Tako je u vrijeme dok Hrvatska nije bila članica Europske unije, domaće proizvođače voća i povrća gušio uvoz iz zemalja Europske unije, jer su proizvodi iz tih zemalja u pravilu bili konkurentniji, zahvaljujući pripremljenosti tih proizvođača za veliko EU tržište, ali i obilnim potporama koje su primali.
Proteklih godina, nakon ulaska Hrvatske u EU, većina naših proizvođača voća i povrća dosegla je konkurentnost zapadnih kolega, no problem na domaćem tržištu i dalje im je velik uvoz voća i povrća, posebice iz susjednih zemalja koje nisu članice EU, piše Glas Slavonije.
Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka iz Osijeka, te povrtlar Mario Čajkulić, vlasniku OPG-a iz Sedlarice, kod Pitomače, napominju da je voće i povrće iz Srbije, BiH, Makedonije ili s Kosova jeftinije od domaćeg zbog dva osnovna razloga: upotrebe jeftinijih pesticida, koji su u EU zabranjeni, i zbog znatno jeftinije radne snage.
Potencijalna opasnost po zdravlje
Zorić ističe da zbog eskalacije uvoz voća i povrća u Hrvatsku protekla dva mjeseca uslijed turističke sezone, slavonski i baranjski proizvođači ne uspijevaju prodati svoje proizvode. S druge strane, kaže, dobar dio voća i povrća koje u Hrvatsku ulazi iz BiH, Srbije i Makedonije domaćim je proizvođačima nelojalna konkurencija, nije proizveden sukladno s pravilnicima o proizvodnji EU i potencijalno je opasan za zdravlje potrošača.
Podsjeća na to da su svi poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj, pa tako i on, morali proći edukaciju kako bi bili osposobljeni za održivu uporabu pesticida. Tečaj je trajao tri dana, a plaćali su ga sami proizvođači. On je taj tečaj platio i za sve svoje radnike. Kao proizvođač, napominje, morao je platiti i kontrolu koja je trebala utvrditi da su u njegovoj tvrtki svi atomizeri, praskalice i traktori atestirani te osposobljeni za rad na siguran način i da su atomizeri primjereni za neškodljivu uporabu pesticida.
'Morali smo se uskladiti sa svim pozitivnim europskim propisima o proizvodnji. Sve je to nas koštalo. Nadalje, morali smo se odreći uporabe u proizvodnji dvadesetak pesticida koji su u EU zabranjeni, a u pravilu bili su to najjeftiniji pesticidi, koje smo nekada i mi koristili. Sve te pesticide, koji su tri puta jeftiniji nego oni koje mi upotrebljavamo, proizvođači u Srbiji, BiH i Makedoniji i dalje koriste, a EU ih je proglasila opasnima za zdravlje. Samo na tom primjeru vidi se kako naši susjedi mogu imati jeftinije proizvode od naših', naglasio je Zorić.
Kaže kako se na granicama prilikom uvoza takvih proizvoda ne kontrolira svaka pošiljka voća i povrća što znači da je do sada u Hrvatsko moglo ući na desetke tisuća tona proizvoda koji uopće nisu prekontrolirani te je upitna njihova zdravstvena ispravnost. Takve proizvode smatra nelojalnom konkurencijom.
Prskanje pesticidima
S njim se slaže Mario Čajkulić, vlasnik OPG-a koji godišnje proizvodi do tisuću tona različitog povrća, koji kaže kako je u proizvodnji voća i povrća izuzetno važna radna snaga, jer se malo toga može obaviti strojno. Sukladno s tim i udio troškova radne snage u cijeni je visok. U spomenutim zemljama, ističe Čajkulić, radna je snaga upola jeftinija nego kod nas.
'Kod njih su zaštitna sredstva svakako znatno jeftinija nego kod nas, a, osim toga, u Srbiji i BiH mogu koristiti sredstva koja su kod nas zabranjena. Konkretno, ja koristim biološku zaštitu bilja, koja me košta 35 tisuća kuna po hektaru, a proizvođač u nekoj od tih država prska sredstvom koje je višestruko jeftinije i uz to je kod nas zabranjeno. Bilo koji trgovac neće se osvrtati na moju biološku zaštitu povrća, i neće ga zanimati čime je prskano to povrće, kada ga može kupiti po upola nižoj cijeni', ističe Čajkulić.
Dodaje kako se ne protivi uvozu jer će to utjecati na rad poljoprivrednika u drugim zemljama koji se također muče, rade i proizvode, no smatra da je potrebno na neki način zaštititi domaću proizvodnju.
