Plina, očito, ima dovoljno iako su svi strepili od nestašice, ali to nije naš problem. Naš problem zapravo je to što domaćeg plina ove godine ima manje nego ikad, otkako je bušotina.
"Rezerve su već iscrpljene velikim dijelom i cijela ta proizvodnja i nafte i plina i u Jadranu i u Panonu ide svome kraju. Hoće li to biti za pet ili 10 godina ovisi o tome koliko će se još istražiti i uz postojeća ležišta nabušiti još neke manje zalihe plina koje bi se mogle proizvesti", objašnjava Igor Dekanić, stručnjak za energetiku, za RTL Danas.
Sva nalazišta su 'izraubana'
No, sjetimo se početka.
Traganje za naftom na našim područjima počelo je za vrijeme Austro-Ugarske. Sredinom 19. stoljeća, u Međimurju, počela je prva ručna proizvodnja, ali ozbiljan biznis kreće s Nijemcima iza Drugog svjetskog rata i to na polju Stružec kod Ivanić Grada, a zatim se širi na Podravinu. Plin smo počeli izvlačiti u Molvama, koje zovu i 'Hrvatski Kuvajt'.
Najpoznatija su nalazišta u sjevernom Jadranu pronađena krajem 80-ih, a eksploatiraju se već 25 godina. Pedesetak je bušotina između Pule i Italije. Problem je što su sva nalazišta, kako se to kaže, "izraubana".
"Ja bih se zalagao za nastavak istraživanja u Panonskom bazenu i u Dinaridima, po nekim istraživanjima tamo još postoje značajna nalazišta nafte i plina", govori nam Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Kao i naša nalazišta, na zalasku su i ona u Saudijskoj Arabiji, ali tamo će zalazak trajati sigurno 50 godina. Međutim, pitanje je zašto se kod nas ne istražuje dalje?
'Ako se nađe nešto novo, neka se čuva'
"Već 20 godina su svjetska i hrvatska javnost protiv svakih istraživanja, javno prihvaćanje ugljikovodika je sve manje u svijetu i kod nas", dodaje Dekanić.
Kanadska tvrtka Vermilion pronašla je kod Vukovara nešto novih mjesta, ali toga je jako malo.
"Ako se nešto novo nađe ja bih sugerirao da se to čuva, da se to ne proizvodi. Ako je cijena plina i dostupna da se to čuva kao strateške rezerve jer je nafta i plin u ležištu jednako kao da je u zalihama, uvijek se može koristiti", priča Dekanić.
U prvih 11 mjeseci ove godine iz plinskih smo polja izvukli 653 milijuna kubika. To je 60 posto manje nego 2016. godine. Čak 2500 milijuna kubika plina smo uvezli. Najviše preko LNG terminala, a tu je naravno velik dio ruskog plina alternativnim putevima. I to će se u budućnosti smiriti, a tada je nužno, upozorava Štern, vratiti se na fiksne ugovore.
"Trgovanje burzama je dovelo do ovoga što danas imamo, da burzama vladaju kladioničari koji se klade na iznose, igrači, špekulanti na burzama. Mislim da to igrači ne bi smjeli sebi dopustiti", smatra Štern.
Jer iako je budućnost prijelaz na takozvanu besplatnu energiju od toga smo, na žalost, daleko. EU iz obnovljivih izvora troši sve skupa 15, a svijet 10 posto energije.
