Mogu li povoljni stambeni krediti u Hrvatskoj biti povoljni svima, a ne samo nekima. Liječnici su jučer dobili najnižu kamatu na stambene kredite, od svega 2 cijela 18 posto, povoljne kredite nudi i HBOR, mnogo niže kamate istih banaka su i u susjedstvu.
Guverner HNB-a Boris Vujčić kaže da bi kamate trebale padati i dalje, a takav trend najavljuje do uvođenja eura. Na potezu su banke.
Dean bezbrižno ulazi u zgradu u kojoj je riješio svoje stambeno pitanje. APN-ova subvencija i ratu kredita čini prihvatljivijom.
"Zadovoljan sam"
"U mom slučaju je kamatna stopa, efektivna kamatna stopa bila 3,13%. Mogu reć da sam zadovoljan obzirom kakva je situacija bila proteklih godina kada je kamatna stopa bila duplo veća za stambene kredite", kaže nam Dean Šarčević.
Iako je ova kamatna stopa osjetno manja od prosječne, koja iznosi 3,9% kada su u pitanju stambeni krediti, ipak nije najniža u Hrvatskoj. Najniža je 2,18% koju je svojim članovima osigurala liječnička komora. No, ni ta nije na razini zemalja eurozone, za Hrvatske prilike još uvijek nedostižnih 1,88%.
"Hrvatska i dalje se nalazi možemo reći u jednom neinvesticijskom statusu po pitanju kreditnog rejtinga, odnosno ti makroekonomski rizici su znatno naglašeniji nego na tim tržištima s kojima se volimo uspoređivat", ističe Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar.
Guverner HNB-a napominje kako prosječna kamatna stopa na stambene kredite godinama pada, ali još je koraka pred nama.
"Jedan od tih koraka u smjeru smanjivanja kamatnih stopa prema onima u eurozoni je upravo ulazak u eurozonu. Nakon što uđemo u eurozonu, moći ćemo očekivati dodatni pad kamatnih stopa", tvrdi Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Uvođenjem eura smanjio bi se valutni rizik, a došlo bi i do usklađivanja regulatornih troškova poput obvezne pričuve.
"Kretanje kamatnih stopa će prvenstveno ovisiti o uspjehu Hrvatske da smanji fiskalne rizike, odnosno poboljša kreditni rejting, ali i koliko će biti brz i uspješan put prema eurozoni", dodaje Šantić.
Zato se Hrvati sve više okreću puno dostupnijim, ali riskantnijim nenamjenskim gotovinskim kreditima.
"Pozorno sada pratimo dinamiku rasta gotovinskih kredita koji imaju najbrži rast i koji su neosigurani krediti, nemaju nikakav kolateral iza sebe, daju se na relativno duga razdoblja, do 10 godina i relativno duga razdoblja", jasno će Vujčić.
Trenutno takvi krediti ne predstavljaju sistemski rizik, ali HNB će, kaže Vujčić, bude li potrebe, u 2019. znati reagirati.
"Nemaju svi ljudi isti profil rizika"
O ovome smo u RTL-u Danas razgovarali s direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Guverener Vujčić kaže da se kamatne stope na kredite smanjuju, što onda građani mogu očekivati u idućoj godini?
Tu trebamo razlikovati tri vrste kamatnih stopa. Prva je grupa, njih 40 posto, s fiksnim kamatnim stopama. Tu neće biti promjena. Druga velika grupa, gotovo trećina kredita, tu su promjenjivi faktori. U sljedećoj godini će doći do povećanja EURIBOR-a. Dok će kod treće grupe kredita, doći do još jednog pada kamatnih stopa.
Jedna od najvećih banaka liječnicima daje 2,18 posto na stambene, zašto ostali građani moraju plaćati oko 4 posto za istu stvar?
To bi bilo lijepo, ali nismo svi isti. Nemaju svi ljudi isti profil rizika. Osobe koje imaju nešto niži rizik oni mogu dobiti nešto manju kamatnu stopu.
Siromašniji opet nagrabuse?
Onda moraju krediti biti niži.
Vi kao šef udruge banka, što biste preporučili građanima: da čekaju da kamate još padnu ili je sad povoljno vrijeme za zaduženje?
Zavisi o potrebe. Potrošački krediti rastu. Auto krediti padaju. Stambeni krediti su vrlo dostupni. Nažalost, u prošloj godini smo imali izmjene ovršnog zakona.
Ove godine je najviše porastao broj brzih nenamjenskih kredita... Guverner je skeptičan oko takvih kredita. Jesu li oni zaista rizični?
Mislim da ne. To su krediti do 10 godina. Njih nema toliko da bi mogli ugroziti sustav.
