Ovih dana očekuje se formiranje Zaklade o vojnoj solidarnosti, još jednog zanimljivog tijela u ionako golemom državnoj aparaturi, zanimljivog i unikatnog – do sada u Hrvatskoj nije formirana niti jedna zaklada koja bi funkcionirala po modelu koji je osmišljen u Ministarstvu obrane. Vlada bi trebala imenovati privremenog upravitelja Zaklade, a on pripremiti statut Zaklade.
Konačna verzija Zakona o Zakladi o vojnoj solidarnosti predstavljena je na sjednici Vlade u svibnju 2018. a zakon je izglasan brzo i bez ikakvih problema, 13. srpnja, dok je cijela Hrvatska slavila izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije. Nitko iz opozicije, osim nezavisnog zastupnika (ex SDP), ZdravkaRonka, nije imao nikakvih primjedbi.
Ministar obrane DamirKrstičević, u srpnju 2018. kada je predstavljao Zakon na Vladi, nije previše ulazio u detalje, a razloge za osnivanje Zaklade objasnio je gotovo poetski:
„Čovjek je gravitacijsko središte Hrvatske vojske i upravo zato će Ministarstvo obrane putem Zaklade vojne solidarnosti omogućiti potporu zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihovog socijalnog statusa.”
I ministar Krstičević se uglavnom držao „gravitacije” vojske, a nije naglasio da se ovim Zakonom sprema obuhvatiti ne samo vojnike, djelatne vojne osobe, nego sve zaposlenike i Oružanih snaga, ali i Ministarstva obrane. Dakle, i činovnike i službenike svih vrsta. One koje se obično zna nazivati „uhljebima”. Nije se upuštao niti u detaljnije objašnjavanje osmišljenog modela financiranja, a u slučaju Zaklade o vojnoj solidarnosti po prvi puta se osim eventualnih dobrovoljnih priloga ili „kase uzajamne solidarnosti” kreće korak dalje: u mrežu prihoda Zaklade prikopčavaju se i državne tvrtke. Pojednostavljeno, za jedan segment državnih zaposlenika predviđa se dodatna skrb – kakvu neće moći iskusiti ni drugi državni zaposlenici niti zaposlenici u Hrvatskoj uopće , te se po prvi put u državi pojavljuje direktno prikopčavanje povlaštenih na prihode državnih tvrtki.
Primamljivo je raditi u MORH-u
Ne radi se ni o kakvim malim brojkama, u Oružanim snagama RH, ali i u MORHu zaposleno je ukupno više od 17 tisuća osoba. Dugoročno plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje od 2015.do 2024. predviđa maksimalni broj pripadnika Oružanih snaga 16.700, od toga djelatnih vojnih osoba 15.200 i 1500 državnih službenika i namještenika. Na kraju 2017. bilo je zaposlenih nešto više od 14.300 vojnika i oko 1500 službenika. MORH je 2017. završio s 1200 zaposlenika, no tijekom 2018. zaredali su se natječaji za nova zapošljavanja. Koliko je primamljivo raditi u MORH-u svjedoči i veliki interes za pojedine natječaje. U veljači ove godine izazvala je pozornost javnosti objava da Oružane snage i MORH zapošljavaju 1409 osoba.
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Ta masa zaposlenika sada dobiva i svoju novu Zakladu. S obzirom da je Zakon izglasan, očekuje se da će do jeseni biti posve formirana, da će joj biti uređeno sjedište i da će biti imenovani članovi. Prema usvojenom Zakonu, Zakladom će manje-više direktno upravljati ministar obrane osobno. Zakladom će upravljati Upravni odbor od pet članova, no ministar imenuje sve članove: oni će pak među sobom izabrati predsjednika Upravnog odbora. U Zakonu je navedeno da će i upravitelj Zaklade i zamjenik raditi bez naknade, no činjenica jest da će se raditi o osobama koje će biti uključene u vrlo utjecajnu mrežu. Predviđeno je da članovi Upravnog odbora ne odlučuju u pitanjima gdje će se raditi o njima ili njihovih srodnicima ili bračnim drugovima itd. Sve eventualni problemi opet će biti u nadležnosti – ministra.
Sve ostaje unutar MORH-a
Temeljna sredstva zaklade biti će 100 tisuća kuna izdvojenih iz Proračuna RH, a Zaklada će se potom financirati, utvrđeno je u Zakonu „ iz prihoda od imovine, darovnica, ovim Zakonom propisanih prihoda i drugih prihoda”, a pojavljuje se i mogućnost da se ostvare „prihode iz dobiti određenih trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske.” Primjerice, iz HEP-a. I mnogih drugih koja su još državna, ali i vrte goleme zarade. Iz članka 15 Zakona jasno se vidi namjera da Zaklada u svojem vlasništvu obuhvati i pokretnine i nekretnine: „Prihodi iz imovine su kamate i drugi prinosi od financijske imovine, kao i najamnine, zakupnine i slične naknade u slučaju da Zaklada u vlasništvu ima nekretnine i drugu pokretnu imovinu različitu od novca ili financijske imovine.”
Što se tiče kontrole poslovanja i okretanja zarade, sve će - ostati unutar MORH-a. Izvješća o radu, navedeno je, dostavljaju se MORH.
Ovo nije prva zaklada kojom se izdvaja dio zaposlenika iz državnog aparata, ali prva Zaklada koja se izdvaja svojim specifičnim financijskim planovima.
Još 2005. osnovana je Zaklada o policijskoj solidarnosti, ali radi se o Zakladi koji se bavi humanitarnim akcijama isključivo za potrebe policijskih službenika, ali ne i običnih zaposlenika, činovnika u MUP-u, te nedostaje ono što Krstičevićevu zakladu čini vrlo specifičnom – nema prikopčavanja na dobit državnih tvrtki.
Na upit MORHu o tome zašto je odlučeno da se ovom Zakladom obuhvate i službenici MORH-a, stigao je odgovor u kojem je objašnjeno da je Zaklada nastala „kao rezultat višegodišnje prakse samoorganizacije humanitarnih akcija za prikupljanje novčanih pomoći zaposlenicima ili članovima njihovih obitelji u situacijama kada im je ta pomoć bila potrebna”.
„Na inicijativu samih djelatnika MORH-a i pripadnika OSRH na godišnjoj razini organiziralo se više desetaka uspješno provedenih humanitarnih akcija kojima se dobrovoljnim prilozima pomagalo kolegama u potrebi, neovisno o kojoj kategoriji zaposlenika je riječ.
Razlika između policijske i vojne zaklade
Tako su i državni službenici i namještenici sve te godine svojim dobrovoljnim prilozima sudjelovali u akcijama bez obzira o kome se radi i bez obzira na činjenicu da se nalaze u nepovoljnijem položaju što se tiče materijalnih primanja i prava u odnosu na djelatne vojne osobe (nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, nemaju subvencioniranu prehranu i znatno manja primanja). Slijedom svega navedenog, uz uvažavanje specifičnosti i rizičnosti poziva djelatnih vojnih osoba, druge kategorije zaposlenika obrambenog resora (državni službenici i namještenici) koji su također često uključeni u aktivnosti koje se provode u ovom resoru u slučaju teških životnih okolnosti bili bi u neravnopravnom i težem položaju, stoga su u Zakladu uvrštene sve kategorije.”, navedeno je u odgovoru iz MORH-a.
Na pitanje o značajnoj razlici između Zaklade o policijskoj solidarnosti i ove nove, Zaklade o vojnoj solidarnosti, odnosno kako i zašto se uvodi mogućnost financiranja iz dobiti državnih tvrtki, odgovor nije bio tako konkretan:
„Zakonom je također definirano kako osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od 100.000,00 kuna koji će na račun Zaklade uplatiti Ministarstvo obrane na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, s razdjela Ministarstva obrane, a prihodi Zaklade bit će novčana sredstva - dragovoljni prilozi djelatnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske koji će se na temelju njihove pisane dragovoljne izjave, kontinuirano odbijati iz iznosa njihove neto mjesečne plaće. Uz to pružena je mogućnost financiranja i iz prihoda od imovine, darovnica (novčana sredstva, roba, usluge i prava koja bi Zaklada dobila za ostvarivanje svoje svrhe od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba), donacija, organiziranje dobrotvornih koncerata, izrade i prodaje tiskovina i sličnih aktivnosti. Na taj način pružena je mogućnost fizičkim osobama izvan obrambenog resora te pravnim osobama uključiti se u humanitarne aktivnosti ove Zaklade i pomoći zaposlenicima MORH-a i OS RH u potrebi.”
I iz odgovora iz Službe za odnose s javnošću MORH-a može se jasno vidjeti da zaposlenici MORH-a žive nešto drugačiji život od ostalih hrvatskih građana, te da smatraju da i dalje imaju pravo na povlašten status. Naime, kada navode potrebu da se službenike MORH-a ne diskriminira u slučaju Zaklade u odnosu na djelatne vojne osobe, oni posve zanemaruju mogućnost da se onda i mnoge druge zaposlenike iz javnog sektora, da ne govorimo o zaposlenicima iz privatnog sektora – može smatrati diskriminiranima u odnosu na njih. Kada upozoravaju da službenici iz MORH-a nemaju dopunsko osiguranje i subvencioniranu prehranu kao vojne osobe, ne razumiju da to nemaju još deseci tisuća drugih radnika u Hrvatskoj.
Za učitelje nema novca
Zastupnik ZdravkoRonko u Saboru je prosvjedovao upravo zbog toga što se Zakonom o Zakladi vojne solidarnosti, kako on smatra – diskriminira ostale zaposlenike u državnom, odnosno javnom sektoru. „Djelovanje Zaklade vojne solidarnosti odnosi se na službenike i na namještenike MORH-a, a to je diskriminirajuće prema ostali 230 tisuća službenika i namještenika u školstvu, zdravstvu, financijama, socijalnim ustanovama itd. Naime, pored državnog pologa od 100 tisuća kuna, Zaklada će ostvarivati izvore financira i od prihoda iz dobiti državnih trgovačkih društava, što u neravnopravan položaj dovodi ostalih 230 tisuća službenika i namještenika u Hrvatskoj.”, govorio je Ronko u obrani svog amandmana u Saboru.
Prosvjed učitelja
Prevedeno, Ronko se pitao je li fer da se za službenike iz MORH-a nalaze posebni aranžmani za socijalne potrebe, dok istodobno Vlada ustrajno ponavlja da za učitelje nema novca. Nedavno smo, primjerice, tijekom prosvjeda nastavnika koji rade s djecom s posebnim potrebama čuli da se njima plaća doslovno smanjila zbog novih propisa.
Izradom Zakona o zakladi vojne solidarnosti ova je Vlada zapravo pokazala da za nju postoje u javnom sektoru zaposlenici prvog i drugog reda. Za vojsku i službenike MORHa spremna je osmišljavati nove modele za ugodniji i sigurniji život. Za neke druge nije: na jednom transparentu učitelja djece s posebnim potrebama pisalo je: „Škola za život, bez plaće za život!” a jedna učiteljica iz Centra Goljak pred kamerama se pitala zašto se vlada hvali rastom BDP-a, a onda njima reže plaće.
Gravitacijsko središte čovjek iz MORH-a, a ne iz prosvjete
Da parafraziramo ministra Krstičevića, ovim Zakonom Vlada pokazuje da je njoj gravitacijsko središte čovjek iz MORH-a i vojske, a ne, recimo, iz prosvjete. Ne čudi što je uvijek u Hrvatskoj prava navala na natječaje MORH-a. Primjerice, krajem 2017. pisalo se kako je za 65 radnih mjesta u MORH-u javilo 2077 osoba!
No osnivanje Zaklade o vojnoj solidarnosti nije pokazalo samo za koga je Vlada spremna učiniti više nego za druge, nego je otvorilo i mnogo ozbiljnije pitanje zakulisnog vezivanja državnih službenika i državnih tvrtki. Ne vodi li ovakvo spajanje i umrežavanje državnih tvrtki i državnih službenika i vojnih osoba u novu netransparentnost, nove moguće klijentelističke mreže i koruptivne situacije?
U uvjetima kada Europska komisija problematizira pretežak hrvatski državni aparat i kada hrvatska transformacija iz tranzicijskog ekonomskog modela prema tržišnom zapravo stagnira – ako ne i nazaduje, svjedočimo uživo, kako bi rekao politički analitičar, stručnjak za Južnu Europu sa Sveučilišta u Grazu, FlorianBieber, učvršćivanju autokratske države iznad kapitala i rada. Hrvatska politika brzopotezno uvodi jednu novu kreaciju koja upravo spaja i jača državni činovnički aparat, vojsku i državne tvrtke.
