'Rekli bi nam, primjerice, vi imate limit kod Erste banke od 50 milijuna kuna, a niste ga koristili, ili kod RBA imate limit od 40 milijuna kuna i mi bismo ga koristili. Potom bi dobavljač uzeo kredit od banke i proslijedio ga Agrokoru od kojeg bi zauzvrat dobio mjenice. I tako je to funkcioniralo godinama', kazao je menadžer s kojim je razgovarao Jutarnji.
Dobavljači su te mjenice potom prodavali faktoring društvima, a kako se ona od Agrokora nisu uspjela naplatiti, putem regresnog prava ponovno su se obratili dobavljačima i tražili novac. Dobavljačima je sada ponuđen 'povoljni' kredit s kamatom od dva posto kako bi isplatili te mjenice, a zatim tražbine prijavili Agrokoru.
Razdoblje trajanja Promemorije o mjenicama istječe za dva tjedna te bi se financijske institucije i dobavljači u tom roku trebali dogovoriti kako to riješiti. Rok za prijavu tražbina traje do 10. lipnja.
Dobavljači razmišljaju o ozbiljnijim mjerama
'Razmatramo podizanje tužbe protiv banaka jer su kreirale i sudjelovale u funkcioniranju modela koji predstavlja određenu vrstu prisile ili ucjene', rekao je jedan od vodećih dobavljača Agrokora koji je želio ostati anoniman. Kaže kako su sve podatke o njima banke dostavljale Agrokoru te s koncernom dogovarale ugovor o kreditu. Dobavljači su, tvrdi, samo trebali staviti svoj potpis.
Valja naglasiti činjenicu da su i sami dobavljači utjecali na svoju aktualnu situaciju time što su pristajali na takav režim, a zauzvrat osiguravali prisutnost svojih proizvoda na policama Konzuma. Mogli su računati na otkupnu cijenu proizvoda za 15 posto veću od one koju bi dobili u nekom drugom trgovačkom lancu, piše Jutarnji.
Na pitanje imaju li dobavljači na temelju čega optužiti, jedan od njih je kazao:
'Bili smo prisiljen sudjelovati u toj priči'
'Točno, u toj su priči sudjelovali i dobavljači, ali nismo svi bili u istoj poziciji. Netko je kreirao i diktirao posao, a netko je bio prisiljen u njemu sudjelovati', rekao je te naveo kako Agrokorov model nisu podržavale samo banke, već i sudionici izvršne vlasti koji su bili spremni produžiti zakone kao što je onaj o faktoringu te zabrani nepoštene trgovačke prakse.
Nije jasno što bi točno bila osnova za tužbu protiv banaka, no kao prekršaji spominju se odavanje bankarske tajne te neka druga kaznena djela poput ucjene i lihvarskih ugovora.
Bankari se ne uzbuđuju previše oko najave tužbe, shvaćaju je više kao pritisak uoči isteka razdoblja Promemorije o mjenicama, nakon kojeg im banke i faktoring društva mogu u svakom trenutku sjesti na račun i naplatiti svoja potraživanja, piše Jutarnji.
Neki od dobavljača nisu sigurni da će im tužbe pomoći te se još uvijek nadaju nekoj vrsti dogovora s bankama.
Tvrdokorni bankari
'Kada bi banke bile malo fleksibilnije, moglo bi se naći prihvatljivo rješenje', rekao je predsjednik Uprave jednog od većih dobavljača. Primjerice, da se banke obvežu da će na Vijeću vjerovnika pristati glasovati za rješenje prema kojem bi prijavljena tražbina dobavljača dobila viši status.
'Bit će tu još suza, plača, žrtava..', rekao je jedan konzultant - svi će se nečega morati odreći, no pitanje je tko i čega.
