Gotovo nevjerojatno je zvučala vijest da ponovno zasjeda Privremeno vjerovničko vijeće - osnovano na temelju lex Agrokora u "starom" Agrokoru, ovih dana, u novoj tvrtki kojom upravljaju većinski vlasnici (ruske banke, Sberbank i VTB), da se ponovno organiziraju domaći dobavljači, da ponovno vrije u odnosima između domaćih dobavljača i predsjednika uprave, bivšeg izvanrednog povjerenika, Fabrisa Peruška, i to svega nekoliko dana nakon što je Trgovački sud donio rješenje da je završen postupak izvanredne uprave. Službeno, to se dogodilo 22. kolovoza ove godine. A u upravi ex Agrokora sve vrije kao i prije godinu dana i, izgleda, i dalje funkcioniraju tijela i udruge koje su bile osnovane za potrebe - prije nagodbe.
Iako se pio šampanjac nakon što je proglašeno stupanje nagodbe na snagu, iako su podijeljene nagrade za "gospodarski događaj godine 2018.", godinu dana kasnije suočavamo se s dramatičnim fajtom domaćih dobavljača koji nisu zadovoljni načinom na koji nova uprava kreće u ispunjenje obveza iz nagodbe.
Uprava Fortenova grupe, predvođena predsjednikom uprave Fabrisom Peruškom, bivšim vladinim izvanrednim povjerenikom za Agrokor, objavila je dobavljačima da za ovu godinu neće dobiti pripadajući dio graničnog duga u skladu s nagodbom. Ukupno se radi o 80 milijuna eura, a za ovu godinu im je trebalo biti isplaćeno 17,5 milijuna eura, a ponuđeno im je: pet milijuna.
Fabris Peruško, dobavljačima objavio loše vijesti
Iz Fortenova grupe su objašnjavali da nude toliko jer je to "u skladu s mogućnostima", zapravo, zbog problema s likvidnošću. Razgovor između uprave privatne tvrtke, Fortenova grupe, i dobavljača preselio se opet i u Banske dvore. A ministar gospodarstva, Darko Horvat, dramatično je poručio da se pitanje likvidnosti kompanije i izvršenja svih obveza iz nagodbe ne smije dovesti u pitanje - jer "dopustimo li to, cijela nagodba pada u vodu."
Drago Munjiza, konzultant i menadžer, dogodišnji direktor u Konzumu, na pitanje Net.hr-a, kako komentira ovo novo uključivanje politike u moderiranje procesa u privatnoj kompaniji kaže da će "svim dionicima nagodbe trebati još neko kratko vrijeme da shvate kako je Fortenova grupa trenutačno privatna kompanija u većinskom ruskom vlasništu, a da je u Hrvatskoj na snazi tržišni kapitalistički sistem gdje je još uvijek jedan od osnovnih ciljeva uprave postići što veću dobit i povrat na uloženi kapital vlasnika."
"Što prije to shvate, svi do sada uključeni u dogovaranje nagodbe, to bolje za njih. Ako tvrtka poštuje zakone i potpisane ugovore, nitko joj ništa ne može. Uostalom, radi se o plaćanju boljom dinamikom nego što se to čini u industriji brodogradnje, veleprodaji lijekova i sl. Svjedoci smo da se i ugovor i zakoni ponekad dorađuju, zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti dionika procesa. Fortenova grupa po mojem razumijevanju gleda u budućnost, gdje je jasno da žele postići bolje uvjete od financijera i dobavljača u odnose koji su se dogovorali u vrijeme de facto stečaja Agrokora", komentira Munjiza sadašnje novo talasanje između dobavljača i uprave Fortenova grupe.
Izvanredna uprava dala prednost savjetnicima pred dobavljačima
No, ugledna financijska analitičarka, dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba, CFA (Chartered Financial Analyst) smatra da se ex Agrokor, Fortenova grupa, suočava s ozbiljnim problemima. "S obzirom na to da su u tvrtki u odnosu na 2016. godinu prihodi pali za oko milijardu eura, sustav nema odakle servisirati tekuće poslovanje, enormne troškove savjetnika i kamata. Tome je dokaz da je prvi roll-up kredit podignut u iznosu od 1,06 milijardi eura, dok se sadašnji podiže na iznos od 1,2 milijarde eura", objašnjava Grubišić Šeba.
Naravno, nelikvidnost nije ništa novog u kompaniji, ali nesumnjivo pokazuje da nagodba nipošto nije donijela nikakvo sigurno, "zlatno" doba za kompaniju. "Nelikvidnost je postojala samo u sustavu Konzum početkom 2017. godine i ona je dovela do krize nelikvidnosti hrvatskog dijela Agrokor grupe, a ne bankrota, kako se pogrešno interpretira. Do krize nelikvidnosti je došlo jer je Agrokoru početkom 2017. godine oduzeta dozvola za poslovanje mjenicama, sastavnice su se pripremale za sjetvu i turističku sezonu i grupa nije imala spremnih likvidnih sredstava jer je tek najesen 2017. godine dospijevalo oko 50-ak milijuna eura financijskog duga na naplatu.
Kašnjenje plaćanja dobavljačima bila je standardna praksa, na koju su dobavljači pristajali jer su za to u skladu s poslovnim ugovorima dobivali kamate. Nakon smanjenja kreditnog rejtinga od Moody’sa banke su bile na oprezu, a dodatno još i više nakon medijskih objava da je Agrokor u problemima te su prestale osiguravati kratkoročna likvidna sredstva za tekuće poslovanje bez kojih u tom dijelu godine kad se manje i prodaje i kupuje nije mogao", opisuje genezu "stare" nelikvidnosti analitičarka Grubišić Šeba. No, kreiranjem novih tvrtki i preknjiženjem vlasništva, nakon nagodbe - problem likvidnosti je ostao.
Nelikvidnost u Agrokoru je bila i ostala problem, objašnjava Grubišić Šeba
"Novca nema, jer se moglo upotrijebiti samo 530 milijuna eura roll-up kredita (ili polovica) od čega je u startu otišlo 300 milijuna eura – 220 milijuna eura na otkup Agrokorovih obveznica u jeku krize po nominalnoj vrijednosti (obveza iz roll-up-a) i 80 milijuna eura na prijevremeni otkup sindiciranog kredita domaćih banaka, dok dobavljači i dalje čekaju naplatu svog duga. Budući da je sustav zadužen više nego što treba po neodrživim kamatnim stopama iz sadašnjeg roll-up kredita, sa znatno manjim prihodima nego 2016. godine i unatoč smanjenju broja zaposlenih za 10-ak tisuća, on ne može redovito servisirati svoje obveze.
Prvi su na udaru veliki dobavljači jer oni nemaju garancije za naplatu duga prema utvrđenoj dinamici. Činjenica da su dobavljači izdržali sve do sada bez naplate starog duga i činjenica da su nagodbom pristali da im se stari dug plaća u ratama kroz četiri godine, pokazuje da su oni bili dobro prilagođeni načinu poslovanja s odgodom plaćanja i da njih kriza likvidnosti koja je nastala početkom 2017. godine ne bi ni pogodila jer oni nisu bili ugroženi više nego ranije, pa prema tome nisu mogli biti ni spašeni dolaskom izvanredne uprave. Godine 2017. riječ je bila o čistoj panici među dobavljačima uzrokovanoj, između ostalog, visinom mjeničnog duga, a sada je riječ o lošim rezultatima upravljanja izvanredne uprave, jer intencija nagodbe nije bila štititi dobavljače. Da je izvanredna uprava štitila dobavljače, oni bi u tom slučaju imali prioritet u naplati pred savjetnicima, što nalaže sam lex Agrokor", smatra Grubišić Šeba.
Nakon četiri godine gubi se garancija plasmana u Konzum
Ona upozorava da su dobavljači glasanjem "za" nagodbu svoju sudbinu zapravo dali u ruke novim vlasnicima. Iako jedna od predstavnica domaćih dobavljača, prokuristica Kraša, Marica Vidaković, naglašava da je nagodba - "ovršna isprava" i da im jamči sigurnost, analitičarka Grubišić Šeba postavlja pitanje na koju imovinu računaju - jer sva vrijedna imovina založena je u korist kreditora iz roll-up kredita. "Čak i ako dobiju neke ovršne isprave, to im je tek slaba utjeha da će jednog dana vratiti stari dug, ali nemaju po isteku četiri godine od provedbe nagodbe nikakvu garanciju daljnjeg plasmana svojih proizvoda u Konzumu – ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji", kaže Grubišić Šeba. Ona smatra da će dobavljači osvijestiti svoj iznimno težak položaj "tek za koju godinu".
"S domaćom pravnom jurisdikcijom moglo se mnogo napraviti, tj. prisiliti vlasnika da se ponaša u interesu dobavljača i razvoja domaćeg gospodarstva. S novom pravnom jurisdikcijom u Nizozemskoj, koja vrijedi za tri od četiri nove matice, novi većinski vlasnici nakon nagodbe imaju pravo postupati kako žele prema dobavljačima i dobavljači se mogu uzdati samo u dobru volju novih većinskih vlasnika da ih ne ostave na cjedilu. Nelikvidnost bi dobavljači izdržali kao i ranije sve odgode plaćanja, jer su na kraju uvijek dobivali 100 posto potraživanja uvećanog za kamate, no pitanje je mogu li mnogi dobavljači izdržati ako dođe do crnoga scenarija u kojem novi većinski vlasnici više neće imati interesa plasirati njihove proizvode nakon proteka ugovorenog razdoblja od četiri godine."
Na pitanje kako komentira novo uključivanje politike u moderiranje odnosa u privatnoj tvrtki za koju je i Trgovački sud službeno proglasio kraj izvanredne uprave, Grubišić Šeba podsjeća na veliku ispolitiziranost cijelog procesa, ali i upozorava da nikakvi ekonomski pokazatelji ne potvrđuju ono što je plasirala Vlada RH, uključeni ministri i premijer - da se nagodba mora postići radi zaštite dobavljača i vjerovnika i domaćeg gospodarstva.
Marica Vidaković, misli da nagodba dobavljačima jamči sigurnost
Tko je Agrokor odveo u bankrot?
"Štoviše, brojke kažu suprotno – da je roll-up kreditom cijeli Agrokor u bankrot odvela izvanredna uprava, a ne bivši većinski vlasnik. Roll-up kredit je i uzet u prekomjernom iznosu da se pet posto iznosa vlasničkog kapitala, koji se trebao povećati izlaskom dijela grupe na londonsku burzu, roll-up kreditom pretvori u negativan kapital koji je omogućio izvanrednoj upravi da proglasi neodrživost društava unutar grupe i bankrot cijele grupe, s krajnjim ciljem preuzimanja vlasništva od Ivice Todorića i manjinskih dioničara", komentira Grubišić Šeba. Ekonomska analitičarka smatra da je evidentno da je "politika sada napokon preuzela odgovornost za nagodbu, ali ne i - krivicu."
"Jedini je problem što unatoč preuzimanju odgovornosti, nitko od njih uz ovakvo selektivno pravosuđe neće odgovarati i što će to preuzimanje odgovornosti biti slaba utjeha domaćim dobavljačima za nekoliko godina kada će shvatiti kolika je šteta učinjena njihovim kompanijama i cijelom gospodarstvu. Ministar Horvat možda zaista misli da je neki moderator procesa, ali realno on je taj koji je ostao bez znatnog dijela portfelja kojim može upravljati prijenosom vlasništva u drugu pravnu jurisdikciju", komentira Grubišić Šeba.
S obzirom na to da je ministar Horvat zabrinuto naglasio da bi dovođenje u pitanje likvidnosti Fortenova grupe moglo ugroziti i cijelu nagodbu, pitali smo dr. sc. Mihaelu Grubišić Šebu smatra li ona da je moguć scenarij "pada" cijele nagodbe, no ona odgovara da "ne očekuje pad nagodbe zbog političkog pritiska", ali ona smatra da bi "pad nagodbe bio najbolji scenarij za hrvatsko gospodarstvo i sve dionike".
STAK pravna forma se koristi kada se ne želi transparentnost
"Kada bi ministar gospodarstva htio sagledati što se željelo postići lex Agrokorom, a što se postiglo, trčao bi okolo i molio sudove, Ustavni i Vrhovni, da ukinu nagodbu jer je nagodbom prekršen, i takav manjkav kakav jest, lex Agrokor i jer je ovakvim modelom nagodbe ugrožena budućnost ne samo Agrokora, već poljoprivrede i cijele prehrambene prerađivačke industrije koja se naslanja na sustav Agrokora. No, politika nažalost nije svjesna koliki je rizik preuzela nagodbom za Republiku Hrvatsku i da će nezadovoljni dionici procesa još godinama tražiti zaštitu sudova i odštete od Republike Hrvatske", objašnjava Grubišić Šeba.
Zagreb: Maksim Poletaev i Sergej Volk iz Sberbanke ispred DORH-a 09.10.2018., Zagreb - Savjetnik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev dao je izjavu medijima nakon izlaska iz Drzavnog odvjetnistva. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnje postupke novih vlasnika, posebno najave predstavnika vlasnika, Maksima Poletajeva, da će urediti kompaniju i "izgraditi transparentan sustav upravljanja", Grubišić Šeba odgovara: "Najveći dokaz da novi vlasnik ne vjeruje u svijetlu budućnost ovako vođenog sustava je nesudjelovanje u novom roll-up aranžmanu. Novi manjinski dioničari nisu spremni prodati svoje udjele, nego oni moraju prodati svoje udjele po zahtjevu većinskog vlasnika sukladno tekstu nagodbe. Interno se upravljanje može bolje urediti, no ono neće biti transparentnije prema vanjskim dionicima – na burzi listana dionička društva Agrokor grupe u kojima su sada ostale samo obveze, pretvorena su u "plus" društva s ograničenom odgovornošću u koja je prenesena imovina dioničkih društava, a poznato je da su društva s ograničenom odgovornošću znatno manje transparentna. Krajnja matica je nizozemska zaklada STAK – pravna forma koja se bira kada se ne želi da poslovanje bude transparentno jer se između ostalog u STAK formi ne zna tko je krajnji vlasnik."
Ekonomska analitičarka smatra da u ovom trenutku ima mnogo pokazatelja da većinski vlasnici Fortenova grupe pripremaju prodaju kompanije, vjerojatno nakon godinu dana, odnosno "koliko se već dogovore". "Prihvatit će određenu razinu gubitka, prodati grupu i unovčiti svoj udjel. Kakva će biti daljnja sudbina Fortenove ovisit će o novim većinskim vlasnicima, koji će opet najprije htjeti vratiti uloženo i neće im fokus biti na investiranju i razvoju kompanije. Pogotovo ako dođe do recesije koja se najavljuje. Stoga je očekivani scenarij - najprije cjelovita, a potom parcijalna prodaja dijelova Fortenove u srednjem roku. Mislim da će malo toga ostati od Agrokora kakav pamtimo jer tog sustava više neće biti, a htjeli priznati ili ne, bio je generator razvoja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", smatra Grubišić Šeba.
