Prema petom po redu izvješću međuvladinog odbora za klimatske promjene dvojbe nema, ljudski utjecaj ključan je uzrok zatopljenja od sredine 20. stoljeća. Klima se i dalje mijenja, a sve će to utjecati na povećanje vremenskih i temperaturnih ekstrema koji neće zaobići ni Hrvatsku.
"Veće količine oborina se očekuju u sjevernijim područjima, dakle u hladnijim klimama više oborina, a u suši manje. To bi osobito u ljetnom dijelu godine značilo manje vodne rezerve jer se istovremeno očekuje i porast temperatura osobito u ljetnom dijelu godine", rekao je načelnik sektora za vrijeme i klimu u Državnom hidrometeorološkom zavodu i predstavnik Hrvatske u Međuvladinom odboru o klimatskim promjenama Krešo Pandžić.
Rast morske razine
Zbog nastavka zagrijavanja oceana na globalnoj razini, ledenjaci će se brže topiti, a samim time rast će i morska razina što bi moglo opasno zaprijetiti obalnim gradovima. A kako ublažiti globalno zagrijavanje? Recept zvuči krajnje 'jednostavno': nužno je značajno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova.
"To se može napraviti na nekoliko načina. Jedno je da se racionalnije koriste postojeća goriva, da se suzdržavamo od njihovog pretjeranog korištenja, da izoliramo zgrade itd. A drugo je da povećamo efikasnost u korištenju postojećih goriva. S druge strane smanjene njihove emisije može se realizirati razvojem alternativnih oblika energije koji ne zagađuju atmosferu"
'Stvari dovode u pitanje, a da o tome ništa ne znaju'
Za sve je to međutim potrebna snažna politička volja, a profesor Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a nije preveliki optimist. Smatra da političari previše gledaju kratkoročno, a trebali bi dugoročno jer smo na kraju svi odgovorni za buduće generacije koje će i doživjeti sve ove promjene. Što se tiče velike grupe ljudi koja poriče globalno zagrijavanje, Orlić ukazuje na veliku studiju provedenu u SAD-u.
"Najzanimljivije je da su se jedni te isti ljudi bavili skepsom kad su u pitanju i pušenje i ozonske rupe i sad klimatske promijene. Dakle imate tradiciju istih ljudi koji pedesetak godina stvari dovode u pitanje a da o tome zapravo niša ne znaju, to je ozbiljan problem današnje javnosti"
Za znanstvenike međutim dvojbe nema, iako se globalno zagrijavanje od 1998. godine usporilo, ono nije stalo, te je stoga nužno na globalnoj razini smanjiti emisije stakleničkih plinova. Svjetski čelnici to su i obećali učiniti do 2015., a prilika za korak u tom smjeru je klimatska konferencija koja će se idući mjesec održati u Varšavi.
