Krah jedne od glavnih demografskih mjera, one o većem broju primatelja dječjeg dohotka, priznaju to i sad već bivši čelnici Ministarstva demografije i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji je i ukazao na alarmantne brojke.
Iako je ublažen kriterij za dobivanje te pomoći, a za to je i osigurano više od 400 milijuna kuna, tek je petina novih korisnika uspjela iskoristiti mjeru, pa će one planirane, kako doznaje RTL, do kraja godine biti prvo čime će se nova ministrica Bedeković uhvatiti u koštac.
Umjesto 150 tisuća, samo 40 tisuća nove djece prima dječji doplatak. Jesu li vladine demografske mjere podbacile kao i demografska slika Hrvatske, ovisi o tome tko daje odgovor.
"Taj zakon je pokazao da ipak nije donio planirana očekivanja, ali to se može popraviti", rekla je za RTL DanasNada Murganić, bivša ministrica demografije
"Pa mislim da je... nije polučila dovoljno dobar rezultat", kaže Josip Aladrović, bivši ravnatelj HZMO-a.
Pomoćnik ministrice demografije Ivica Bošnjak, pak smatra da mjere ipak nisu podbacile, dok demograf Stjepan Šerc misli da je podbacila cijela izvršna vlast kada je u pitanju demografska revitalizacija Hrvatske.
Prošlogodišnji Zakon o dječjem doplatku doista je ublažio kriterije za njegovo dobivanje, no dok je Ministarstvo demografije podizalo cenzuse, Ministarstvo financija je podiglo neoporezivi dio plaće i tako praktički potopilo ovu demografsku mjeru.
"Što je dobro, da su ipak i plaće rasle, i zbog toga taj cenzus na neki način nije dobro ciljan", govori Murganić.
Jer cenzusi se, za razliku od plaća - nisu mijenjali jedanaest godina pa se broj korisnika dječjeg doplatka u tom vremenu gotovo prepolovio. Za veći broj dječjih doplataka osigurano je 440 milijuna kuna. Zadatak nove ministrice bit će potrošiti ih na nove doplatke.
"Sve ovo što sad imamo su relevantni pokazatelji na temelju kojih se vrše analize kako bismo dohodovni cenzus korigirali, odnosno povećali", kaže Vesna Bedeković, aktualna ministrica demografije.
Koliko i kada, ne zna se.
"Pa o tome ćemo, rekao sam, nakon što budemo pratili trend broja korisnika koji je veći za 40 tisuća korisnika", govori Bošnjak.
No i kad ih povećaju, tvrdi demograf Šterc, sami dječji doplatci, od kojih je najviši tristo kuna, neće postići veći natalitet niti zadržati mlade. Treba, kaže, pametnije planirati poreznu politiku, poput Poljske.
"Ona je ukinula porez na dohodak za mlade zaposlene ljude
starosti do 30 godina. Zašto oporezuju dječju hranu, zašto
trudnice recimo plaćaju gradski prijevoz itd.
Znači to su mjere koje su jednostavne i lako ih je donijeti",
napominje Štrec.
Kakve god bile, nove bi se mjere trebale donijeti u suradnji s drugim ministarstvima, osobito onim financija, a to je posao koji je sad već bivša ministrica ostavila novoj.
