DIVNO, EVO JOŠ JEDNE LJESTVICE U KOJOJ SU SAMO BUGARI GORI OD NAS: /

Hranu plaćamo skuplje od Španjolaca koji imaju duplo veće plaće

Image
Foto: ILUSTRACIJA: Sanjin Strukić/PIXSELL

Eurostat je objavio novo izvješće prema kojemu Hrvati plaćaju skuplju hranu i imaju lošiju kupovnu moć u odnosu na veći broj zemalja EU

21.6.2019.
17:42
ILUSTRACIJA: Sanjin Strukić/PIXSELL
VOYO logo

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. No, Rumunji si mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti Hrvati, kazuju statistički podaci Eurostata. Razlog tomu je to što su cijene u Hrvatskoj neusporedivo više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće veće od hrvatskih, javlja N1. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, a odjeća i obuća 15 posto. No, hranu po nižim cijenama od Hrvata kupuju Španjolci, čija je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko viša od one u Hrvatskoj te Estonci, čija je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće. Jeftinije u trgovinama prolaze i Česi, Poljaci, Portugalci i Slovaci. Hrana je, pak, jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj je prosječna plaća 1186 eura.

"Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj", objašnjava Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRVATSKA NA EUROPSKOM ZAČELJU: /

Rumunjska nas je odavno pretekla, a siromašnija je jedino Bugarska

Image
HRVATSKA NA EUROPSKOM ZAČELJU: /

Rumunjska nas je odavno pretekla, a siromašnija je jedino Bugarska

Sve je skupo

Košarica dobara u Hrvatskoj je skupa. Primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj je prosječna neto plaća dva i pol puta viša od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. Gledajući prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od prehrambenih proizvoda najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU, odnosno niže od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje od prosjeka EU. No, to meso je tamošnjim građanima s obzirom na njihova primanja znatno priuštivije nego hrvatskim građanima. Cijena mesa u Hrvatskoj je također viša od cijena u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, redom državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj.

Poljska je prosječna neto plaća za 27 eura viša od hrvatske, no cijene su doista osjetno niže. Prema Eurostatu su cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, dok su u Poljskoj te iste cijene na tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je na 68 posto prosjeka EU, dok je on u Hrvatskoj tri posto skuplji od prosjeka. Voće i povrće, koje je posljednjih godina u nas izrazito skupo, stoji na 94 posto prosjeka EU, dok je u Rumunjskoj cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto i Sloveniji na 89 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaduženost na visokoj razini

Ekonomisti su već upozorili da su Hrvati znatno zaduženiji od građana ostalih novih članica Unije. Uz to, plaće su u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina rasle sporije nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, što znači i manju kupovnu moć. Već nekoliko godina kupovna moć hrvatskih građana druga je najlošija u EU. Otkad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari mogu priuštiti manje od Hrvata.

U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć Bugara, koji si mogu priuštiti manje od nas, narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U Latviji je ona narasla s 59 na 70 posto, a u Poljskoj, koja je 2008. bila izjednačena s nama, na 77 posto prosjeka EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo