U srcu Gorskog Kotara, u prekrasnoj šumi kod Delnica, u 21. stoljeću ljudi žive u nehumanim uvjetima. Bez struje, bez tekuće vode, bez sanitarnog čvora. Žive u natiskani u kontejnerima, cijelo se naselje kupa u jednoj kadi.
Ova priča o Romima neće vas zabaviti, neće biti smiješno, neće biti harmonike i pjevanja. Ovo je priča o ljudima za koje većina ni ne zna. Danas je u njihovo naselje prvi put došla televizijska ekipa.
Tik uz slovensku granicu, u Brodu na Kupi na blatnjavom brdu nalazi se dom jedne velike obitelji. Žale se da su bezbroj puta dolazile divlje zvijeri, vukovi i medvjedi. Tada se zatvore u domove i nadaju da će preživjeti.
"Ovo ne bi ni mački čovjek pružio, a kamoli čovjek čovjeku ili djetetu. To je sramota za pričati, da narod čuje, da mi nemamo kupatilo i wc, da moramo po šumi. Da moramo paziti gdje ćemo stati", kaže nam Melisa Kahrimanović.
I Melisin svekar Demoš nas je pustio u svoj dom. Pokazao nam je i jedini izvor vode koji je slavina, toalet i kada u jednom. I to koristi cijelo naselje.
Bez struje, bez vode, bez sanitarnog čvora i grijanja. Sedamdesetak ljudi koji ovdje žive od prodaje sekundarnih sirovina i socijalne pomoći - žele bolji život, ali za to nemaju priliku.
Ali nije to jedno takvo naselje. Neslužbeno, dvadesetak je ovakvih lokacija samo u krugu Delnica. Pa smo krenuli dalje u potragu.
U romskom naselju Dedin kod Delnica živi sedamdesetak roma, do prije tri godine živjeli su u šatorima. Sada imaju kontejnere, čak i prvu zidanu kuću. Ali i dalje stanje nije dobro.
Sada u toj jedinoj kući živi majka s devetero djece koja su za vrijeme snimanja bila u školi. Odmah nasuprot blatnjave ceste živi Biserka sa svojim unukom. Ne zna koliko godina ima, ali kaže da je jako mlada smo što je ostarala od siromaštva. Iako ima 15 kilometara nizbrdo, svaki tjedan mora ići pješke u Delnice kako bi posjetila doktora.
Jedina osoba koja provjeri jesu li živi je predsjednik Vijeća roma za Primorsko - goransku županiju.
"A vidite ljude kako tu žive, bez krova, vode, struje. A traže priliku da se djeca školuju. I kako da napred ide ovaj narod. Ovaj narod je ostao osakačen, izostavljen, kao da ne postoji", ističe Sadik Krasnić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije.
Što se tiče Roma u primorsko-goranskoj županiji, po službenim podacima iz 2001. godine - bilo ih je 589. Do 2011. broj se udvostručio na 1.072. A danas se predviđa da ih ima oko 4 tisuće samo u Primorsko-goranskoj županiji. Koji žive, u ovakvim ili sličnim uvjetima.
Delnićani nisu sretni što im u susjedstvu žive romi, već godinama se žale da je porast stope kriminala direktno povezana s većim brojem Roma.
"Kriminal rade ako nemaju vozačku, onda voze i skupljaju sirovinu, boce... od nečega moraju živjeti. Šta malo rade kriminal ovi drugi, šta se u saboru dogada. A šta ovdje, jedan mobitel ili telefon ukradu, i oni moraju odgovarati za to, a ovi koji kradu sa vrećama di su oni? Evo hodaju na slobodi, a ovi ako voze bez vozačke, idu da se snalaze za kruh. I ti ljudi su kriminal", nabraja Sadik Krasnić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije.
Bez hrane, bez vode, bez struje i grijanja. Dobrodošli u 2019. godinu u Hrvatskoj.
