Ugledni domaći znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić a adresom u Frankfurtu u velikom intervjuu za Novi list otkrio je da vrijeme karantene zasigurno nije izgubljeno vrijeme za znanost. Podsjetimo, Đikić je šef na Instituta za biokemiju na franfurtskom Goethe Sveučilištu. U laboratoriju su zaposlenici, koji su radili na istraživanjima Covida-19, koristili svu raspoložvu tehnologiju Instituta, govori znanstvenik.
Saznanja njegova tima o koronavirusu izašla su u uglednim znanstvenim časopisima pa tako i u Natureu, a u tri objavljena rada vidi se da je ova pandemija donijela i neke nove pristupe i suradnje koje su, za razliku od prijašnjih modela, znatno efikasnije i humanije. Isto tako, Đikić je govorio o cjepivu protiv korone, koje prema njegovu mišljenju, neće biti spremno do jeseni.
'SITUACIJA NIJE KRITIČNA, ALI JE OZBILJNA': Đikić poslao upozorenje građanima te otkrio mjeru koja bi pomogla u otkrivanju novih slučajeva
Đikić u Njemačkoj proglašen 'lovcem na viruse'
Rad Ivana Đikića i istraživanja u vezi koronavirusa iznimno su cijenjeni u Njemačkoj. U prilog tome ide i činjenica da je Đikić nedavno s još troje njemačkih znanstvenika izašao na jednoj naslovnici koja ih je proglasila "lovcima na viruse". Naime, Đikić je jedan od četvero znanstvenika s Goethe Sveučilišta koji je izabran kao lice za kampanju "Zajedno protiv Covida".
Cilj kampanje je prikupiti pet milijuna eura za Goethe Sveučilište i već smo blizu tom cilju. Sredstva će potom biti uložena u istraživanje dijagnostiku i liječenje koronavirusa. Kampanja ne pokazuje samo angažman znanstvenika u borbi protiv koronavirusa, već i građana koji pokazuju interes da zajednički pobijedimo tu bolest. Od samog početka surađujemo s virolozima koji su u Frankfurtu, kao ulaznom punktu Njemačke, još 2002. godine izolirali virus SARS-a, a ove godine i CoV-2 koronavirus i to još 2. siječnja od asimptomtskog pacijenta koji je stigao iz Wuhana.
Moderne tehnologije, koje smo razvili i koristili u istraživanju tumora poput proteomike i genomike, sada vrlo uspješno koristimo za istraživanja CoV-2 korona virusa. Suradnja s kolegama, i iznimno dobro kreirani eksperimenti, razlog su zbog kojeg smo, s jednim radom objavljenim u časopisu Nature, te još dva rada na recenzijama u vodećim svjetskim časopisima, u razdoblju od samo pet mjeseci polučili tako puno. Taj veliki uspjeh posljedica je požrtvovnog rada znanstvenika, timskog rada, zajedništva i otvorene kolaboracije s drugim grupama. Otvorena znanost, open science, nikad ranije nije funkcionirala tako dobro kao u vrijeme COVID-a", ispričao je Đikić Novom listu.
'Cjepiva sigurno neće biti do jeseni'
Za jesen se najavljuje drugi val epidemije, a prema nekim procjenama, novi val bi trebao biti intenzivniji. Međutim, jesen Đikić smatra teško predvidljivom, a jedan od razloga takvog mišljenja krije se u nepoznanici kakva će biti situacija s drugim respiratornim virusima. Đikić objašnjava da je teško procijeniti koliko će biti virusa u populaciji koji će ostati i širiti se, kao ni što će se događati s koronavirusom u svijetu.
"Sve su to faktori koji će sigurno utjecati na jesen. No, ono što je sigurno, ako se budemo dobro pripremili, ako uvedemo u naša društva određene mjere koje se mogu implementirati vrlo brzo i koje će većina građana primijeniti, bit ćemo spremni za savladavanje drugog vala epidemije. Prednost nam je danas da imamo brže testove i da imamo različite vrste testova, genetske i serološke, te da imamo lijekove koje možemo koristiti u kritičnim situacijama u bolnici kad su ljudi na respiratorima.
Tri odobrena lijeka pokazuju uspjeh u težim slučajevima gdje pomažu da pacijenti s pneumonijom ne završe na respiratoru. Očekujemo da ćemo u sljedeća tri do četiri mjeseca imati još pozitivnih rezultata u terapiji te dodatni napredak u razvoju cjepiva. Cjepiva sigurno neće biti na raspolaganju do jeseni, ali do proljeća sljedeće godine to je vrlo vjerojatno. Do tada ćemo morati koristiti lijekove, kao i odgovarajuće epidemiološke mjere, a moja poruka je da nema razloga za strah ako budemo unaprijed planirali, razmišljali i pripremali našu zemlju i cijelu Europsku zajednicu. Dobar primjer organizacije države u borbi protiv koronavirusa je Novi Zeland", kaže znanstvenik za Novi list.
Zašto je virus opasan?
Đikić kaže da je koronavirus u prvom redu opasan jer se asimptomatski širi, dakle tiho. Druga opasnost krije se u tome što je nedovoljno istraženo to što koronavirus napada različite organe kod čovjeka.
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/Pixsell
"Pitanje je je li COVID samo respiratorna ili sistemska bolest jer zahvaća bubrege, jetru, koštanu srž, živčane stanice, testise… Veliki je spektar simptoma o kojima danas još uvijek premalo znamo. Pitanje kroničnih posljedica infekcije virusom je trenutačno ozbiljno, ali još nedovoljno istraženo pitanje. Ljude ne treba plašiti, no uistinu ne znamo hoće li virus ostavljati kronične posljedice.
Velika opasnost su upalni procesi u endotelnim stanicama krvnih žila jer nije jasno kako će se oštećenja na malim kapilarama, velikim žilama i srčanom sustavu očitovati u budućnosti. Puno je pitanja i moramo biti ozbiljni jer virus često iako izgleda blag po simptomima, nije bezopasan", upozorio je Đikić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
