Maja Kalajica već četiri godine živi s dijagnozom dijabetesa. Tek su joj 23 godine - a životne navike, zbog bolesti, promijenila je iz temelja.
"Nisam se osjećala dobro, imala sam vidljive simptome, nagli gubitak kilaže, promjene raspoloženja, ali eto moj zaručnik je to prvi primijetio, poslao me u bolnicu na pretrage i vidjela sam da bolujem od dijabetesa tip 1", ispričala je Maja za RTL.
Jedna je od 310 tisuća osoba sa šećernom bolesti. Mnogi ni ne znaju da u sebi nose ovu kroničnu bolest, pa se pretpostavlja da u Hrvatskoj puno više ljudi ima dijabetes. Sutra je svjetski dan šećerne bolesti, a na interaktivnoj izložbi u središtu Zagrebu može se o toj bolesti doznati baš sve.
"Imamo ovdje namirnice koje ne podižu razinu glukoze u krvi, pa imamo čokoladu, šećere, ali evo jaje ne podiže razinu glukoze jer ne sadrži ugljikohidrate", kazala je Tihana Šadek, nutricionistica iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.
"Sve ono što je za zdravog čovjeka pametno za dijabetičara je obveza", tako svoju priču priča Davor, koji je nedugo nakon vlastitog vjenčanja doznao da boluje od dijabetesa. To je bilo prije 38 godina - i od tada je na inzulinu. Dvaput se cijepio se protiv covida, a pred našim kamerama i protiv gripe.
Dijabetičari su jedni od najugroženijih skupina kada je koronavirus u pitanju. Cijepilo se 59 posto oboljelih, 29 posto primilo je cjepivo protiv gripe, a tek 5 posto protiv pneumokoka. Sve su to pokazali rezultati istraživanja hrvatskog dijabetičarskog društva.
"To je zaista jedan paradoks, s jedne strane prihvatili su inzulin kao jako dobru terapiju koja im spašava život, a onda imamo situaciju da imamo cjepivo koje se odbija", kazala je Zrinka Mach, Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
"Mi smo naučili u ove dvije godine pandemije da osobe sa šećernom bolešću, a razboli se od covida, puno češće trebaju respirator i puno češće umiru ili im covid ostavi trajne posljedice", kazao je Dario Rahelić, predstojnik sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
Šećerna bolest ili tihi ubojica, obzirom da godinama tinja u tijelu, velika većina oboljelih ni ne zna da ju ima. Redoviti sistematski pregledi, mjerenje šećera u krvi - ključ su ranog otkrivanja ove bolesti - koju u Europi ima 59 milijuna ljudi.
