Za mnoge koji se zaraze, simptomi Covida-19 su blagi i kratkotrajni, međutim, ima i onih koji imaju dugotrajne simptome umora, boli i nedostatka zraka mjesecima nakon infekcije virusom, prenosi BBC.
Takozvani 'dugotrajni Covid-19' ima teške posljedice na živote osoba koje se zaraze novim koronavirusom. Zasad je glavni prioritet spašavanje života onih koji pripadaju rizičnim skupinama, ali sve se više prepoznaje činjenica da će se ljudi suočiti s dugotrajnim posljedicama zaraze.
Što je dugotrajni Covid?
Ne postoji medicinska definicija niti popis simptoma koji su zajednički svim pacijentima – dvoje ljudi s dugotrajnim Covidom mogu imati različita iskustva. Međutim, najčešći simptom koji se pojavljuje jest kronični umor, a drugi simptomi uključuju bolove u mišićima i zglobovima, nedostatak zraka, kašalj, problemi s vidom i sluhom, glavobolja kao i smetnje s radom srca, pluća, bubrega i jetre.
Mnogi pacijenti nose se i s problemima s mentalnim zdravljem te imaju depresiju i tjeskobu. ''Nikad u životu nisam osjetila ovakav umor'', rekla je jedna od pacijentica Jade Gray-Christie.
''Nemamo sumnje da dugotrajni Covid postoji'', rekao je prof. David Strain sa sveučilišta Exeter.
Studija provedena na 143 pacijenta u najvećoj bolnici u Rimu, a koja je objavljena u časopisu American Medical Association, pokazala je da je 87 posto pacijenata imalo barem jedan simptom gotovo dva mjeseca nakon zaraze, a više od polovice ih je i dalje osjećalo kronični umor, no takve studije fokusiraju se isključivo na skupinu pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija.
Prof. Chris Brightling sa sveučilišta Leicester vjeruje da bi ljudi koji su razvili upalu pluća mogli imati više problema zbog oštećenja pluća uzrokovanog infekcijom.
Nema jasnog odgovora na pitanje kako virus uzrokuje dugotrajni COVID-19, a moguće je i da se imunološki sustav ne vrati u normalu nakon zaraze i da to uzrokuje dugoročne simptome.
Hoće li se ljudi u potpunosti oporaviti?
Infekcija može i poremetiti funkciju organa i to je najočitije na plućima što se moglo primijetiti i nakon zaraze tipovima koronavirusa SARS i MERS.
Isto tako, COVID-19 može poremetiti i rad metabolizma. Zabilježeno je nekoliko slučajeva pacijenata koji su imali poteškoća s kontroliranjem razine šećera u krvi nakon što su razvili dijabetes kao rezultat zaraze COVIDOM-19, a virus SARS je promijenio način na koji tijelo procesuira masnoće barem na 12 godina. Između ostalog, COVID-19 uzrokuje i pojavu ugrušaka u krvi.
Postoji zabrinutost da čak i ako se ljudi naizgled oporave, mogli bi se nositi s dugotrajnim posljedicama. Još uvijek je moguće da će biti više problema u budućnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da bi upale zbog infekcije novim koronavirusom kasnije mogle uzrokovati probleme sa srcem u mlađoj dobi.
