Četrnaest godina nakon što je u Hrvatskoj uvedeno obvezno plaćanje doprinosa na honorarni rad, od ove je godine plaćanje doprinosa preneseno i na dosad izuzete skupine građana – umirovljenike i autore.
Zbog toga će gotovo 400.000 građana koji uz plaću ili mirovinu ostvaruju drugi dohodak osim poreza plaćati i socijalne doprinose na honorarna primanja.
Stopa dvaju obaveznih doprinosa upola je niža od radničkih te za zdravstveno osiguranje iznosi 7.5 posto, a za mirovinsko 10 posto. Po posljednjim poznatim podacima, građani su prošle godine zaradili 3.579 milijardi kuna, a nakon što su im od te svote oduzet porez, prirez i pripadajući doprinosi, ostalo im je oko 2.67 milijardi kuna.
Uplata doprinosa trebala bi donijeti neka prava
Svaka uplata doprinosa trebala bi za sobom povlačiti ostvarivanje nekih prava, no malo je službenih podataka koliko dosadašnje 14-godišnje plaćanje doprinosa na honorarni rad utječe na buduća mirovinska primanja, piše Večernji.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi kako se među građanima koji su otišli u mirovinu nakon 2003. otkad su se počeli naplaćivati doprinosi, nalaze točno 21.542 korisnika kod kojih je evidentiran staž na osnovi honorarnog rada.
Za to vrijeme, od obaveze plaćanja poreza prvotno su izuzeti autori, a šest godina kasnije i umirovljenici. Porezna reforma koja je na snagu stupila s 1. siječnjem ove godine maknuta su dosadašnja izuzeća pa doprinose na drugi dohodak plaćaju svi koji rade kao honorarci.
Za razliku od poreza kojima se puni proračun iz kojeg se plaćaju javni troškovi, doprinosi bi trebali građanima donijeti konkretna prava. Prema teoriji, nezaposlena osoba je kao honorarac dosad mogla skupiti 14 godina staža, no ne zna se koliko su honorarci dosad skupili mirovinskog staža. Kad ga je prvi put uvodio, tadašnji zamjenik ministra financija Damir Kuštrak spominjao je da će staž ostvariti stotine tisuća građana.
Dio umirovljenika pomaže si honorarnim radom
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prvoj godini primjene tog zakona 221 novi umirovljenik podebljao je svoju mirovinu honorarnim radom. Godine 2007. i 2008. takvih je bilo više od tisuću, dok je svake godine od 2009. nešto više od dvije tisuće novih umirovljenika ostvarivalo određeni staž temeljem drugog dohotka, odnosno honorarnog rada.
Prošle godine u mirovinu su otišla 49.954 radnika, a tek kod svakog 25. među njima ili 2261 umirovljenika evidentiran je staž na osnovi honorarnog rada.
Od 2003. do 2016. plaćeni doprinosi na honorarni rad ujecali su na mirovine ukupno 21.542 umirovljenika. Ipak, ne zna se jesu li im honorari donijeli dan, mjesec, dva ili možda koju godinu radnog staža. Zadrži li se ukupni godišnji honorar oko 4 milijarde kuna, to znači da bi ove godine honorarci različite životne dobi trebali uplatiti oko 400 milijuna mirovinskih i oko 300 milijuna zdravstvenih doprinosa.
Nezaposlenima će se doprinosi na honorare preračunati u dane staža, zaposlenima oni dižu mirovinsku osnovicu, ali tretman umirovljenika honoraraca različit je ovisno o tome jesu li državni umirovljenici ili su umirovljenici drugog stupa, piše Večernji.
Ako im se mirovina isplaćuje isključivo iz državnog mirovinskog fonda, umirovljeni honorarci mogu tražiti novi izračun mirovine tek nakon što honorarno zarade jednu godišnju plaću, odnosno oko 93 tisuće kuna bruto. Zarade li manje, nikome ništa.
Stvari su bolje za korisnike mirovina iz II. stupa
Situacija je povoljnija za korisnike mirovina iz II. stupa. Kako objašnjava Biserka Žalac iz privatnog mirovinskog osiguravajućeg društva RMOD, oin po službenoj dužnosti povećavaju mirovinu od 1. 1. sljedeće godine za sve naknadne uplate doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini.
No, korisnici mirovine drugog stupa zasad su još u velikoj mjeri manjina. Naime, mirovinski doprinos na drugi dohodak iznosi 10 posto, s tim što osobama koje su osiguranici drugog stupa 2.5 posto ide u njihov privatni mirovinski fond, a 7.5 posto državi.
Nezaposlena osoba koja radi preko ugovora o djelu ove bi godine mogla steći pravo na 12 mjeseci mirovinskog staža ako zaradi otprilike 93.000 kuna bruto. Ako pak zaradi polovicu te svote, priznat će joj se pola godine staža. Ako zaradi oko 7700 kuna tijekom godine, dobit će jedan mjesec radnog staža.
Umirovljenici koji su otišli u starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu (ne i prijevremenu) mogu se zaposliti na pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine.
