Željka Markić se u javnu orbitu "lansirala" referendumom o braku između muškarca i žene, Miroslav Škoro je u kampanju za predsjedničke izbore ušao obećavajući da će kroz referendume vratiti vlast narodu, a sada hrvatska desnica za jesen najavljuje novu inicijativu - prikupljanje potpisa za referendum o uvođenju eura.
Iako se u javnosti uvođenje eura u Hrvatsku od 2023. godine često već smatra gotovom stvari, premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić često govore o dobrobitima koje će ono donijeti, a HNB već traži grafička rješenja za kovanice eura, s desne strane političkog spektra najavljuje se referendumska inicijativa kojom će pokušati zaustaviti taj proces.
"Vlada RH najavila je ukidanje kune kao nacionalne valute i usvajanje eura. Priključite se referendumskoj inicijativi Hrvatskih suverenista i zaustavimo zajedno samovolju hrvatskih i briselskih političkih elita. Hrvatski narod ima pravo odlučivati o budućnosti svoje domovine", stoji u objavi Hrvatskih suverenista na internetskoj stranici "Zaštitimo hrvatsku kunu" posebno stvorenoj baš za provođenje referenduma protiv uvođenja eura.
Za tu svrhu otvorena je u srpnju i Facebook stranica na kojoj se pozivaju aktivisti i volonteri za prikupljanje potpisa za referendum. "Prikupljanje potpisa predviđeno je provesti u listopadu 2021. godine Zajedno možemo sve! Zaštitimo hrvatsku kunu", stoji na Facebook stranici.
Suverenistima se pridružila Generacija obnove i NHR
Prije dva tjedna objavljeno je da se inicijativi priključila još jedna desna stranka, Generacija obnove, a prošlog tjedna to su učinili i Neovisni za Hrvatsku. Očito je da udružene stranke desnice u jesen kreću na rušenje jednog od najvažnijih obećanja Plenkovićeve vlade, a jasno je da prikupljanjem potpisa žele dobiti i dodatnu vidljivost u medijima.
Supredsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček prije dva tjedna objavio je da planiraju pokretanje prikupljanja potpisa za referendum za drugu polovicu listopada. Smatra da Hrvatska još nije spremna za ulazak u eurozonu i da će nakon njega doći do drastičnog pada životnog standarda građana.
Hrvoje Zekanović, predsjednik kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, istaknuo je da odricanje od hrvatske kune znači odricanje od monetarne suverenosti. "Kada se odreknemo monetarne suverenosti, odrekli smo se jednog važnog dijela suvereniteta", upozorio je Hrvoje Zekanović na konferenciji za novinare prije dva tjedna.
Zašto je Generacija obnove ušla u taj projekt objasnio je njezin predsjednik. "Smatram da je vrlo riskantno i politički neodgovorno i kratkovidno ulaziti u područje s jednakom valutom, jednakom monetarnom politikom i jednakom tečajnom politikom, a istovremeno u područje s potpuno nejednakim gospodarskim uvjetima, ali i različitim i vrlo često – suprotstavljenim gospodarskim interesima", kazao je tada Frano Čirko.
"Stranka NHR se pridružuje ovoj inicijativi iz dva ključna razloga. Prvi je važnost postojanja vlastite monete kao snažne poluge suvereniteta te mogućnosti daljnjeg razvoja. Mnoge države Europske unije su zadržale svoje nacionalne valute i upravo te zemlje prosperiraju, posebno stranke srednje Europe. Drugi je mogućnost da sam narod svojoj odlukom na referendumu odluči koju će valutu imati u budućnosti. Naime, u situaciji kad više od 50 posto ljudi ne izlazi na izbore smatramo da je ovakva bitna pitanja potrebno riješiti upravo na referendumu, budući da same političke stranke pa i one na vlasti nemaju potreban izborni legitimitet u vrijednosnom smislu za donošenje ovakvih odluka koje će nam odrediti sudbinu i budućnost", rekao je prije tjedan dana Davorin Karačić, član Predsjedništva stranke Neovisni za Hrvatsku.
Da bi se raspisao referendum u Hrvatskoj je potrebno skupiti 10 posto potpisa ukupnog broja birača što je 2018. godine iznosilo 374.740. Zadnje su to pokušale dvije desne inicijative - "Narod odlučuje" koji je želio na dnevni red građanima staviti pitanje izbornog zakonodavstva i "Istina o Istanbulskoj" koja se zalagala za otkazivanje Istanbulske konvencije. Ni jedni ni drugi nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj ispravnih potpisa.
Grmoja za Net.hr: 'Inicijativa treba biti narodna, a ne stranačka'
U ljeto prošle godine još je jedna velika desna stranka, koja je sada u rasulu zbog odlaska njihova predsjednika Miroslava Škore, Domovinski pokret, jasno izrazila svoj stav kako su za referendum o uvođenju eura. Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja u razgovoru za Net.hr kazao je da se ta parlamentarna stranka neće pridružiti inicijativi Hrvatskih suverenista, ali da smatraju kako referendum o uvođenju eura u Hrvatskoj ima smisla.
"Načelno smo uvijek za referendumsko izjašnjavanje građana o važnim nacionalnim pitanjima, a uvođenje eura je, svakako, važno nacionalno pitanje, odricanja od monetarnog suvereniteta, ukidanja kune i prihvaćanja eura", rekao je Grmoja i naglasio da i neki stručnjaci u Hrvatskoj ističu da možda ovo nije pravi trenutak za odbacivanje vlastite valute.
"Referendum je svakako potreban, a njega može raspisati i Sabor i Vlada. A ako će se ići u smjeru nekakve referendumske inicijative, ona bi trebala biti narodna, a ne stranačka, a nju mogu podržati politički akteri. Nikad nije dobro da politička stranka nosi referendumsku inicijativu", kazao je Grmoja te istaknuo da niti jedna oporbena politička stranka nije u ovom trenutku dovoljno jaka da to iznese.
"A pogotovo to nisu Suverenisti. Oni su na vrlo niskom postotku potpore birača", kazao je Grmoja te dodao kako oni u Mostu smatraju da treba otvoriti argumentiranu i slobodnu javnu raspravu u javnosti o prednostima i nedostacima uvođenja eura, a potom dati hrvatskom narodu da o tome odluči na referendumu.
Naglasio je da je Most uoči europskih izbora organizirao nekoliko tribina na tu temu i došli su do zaključka, a posebno vezano uz to što se događa s pandemijom koronavirusa, da bi trebalo razmisliti je li ovo najbolji trenutak za uvođenje eura. "Vladajući će se pozivati na to da smo mi samim ulaskom u EU odabrali to, ali nitko nije rekao kada će to biti. Dobar dio ekonomista se slaže da sada nije taj trenutak", rekao je Grmoja.
'Čudno je da Suverenisti srljaju u ovu inicijativu'
"Suverenisti su sami krenuli u referendumsku inicijativu i oni na to imaju pravo. Mislim da to ne može iznijeti ni jedna politička stranka, a posebno ne Suverenisti. To je dio njihove političke promidžbe i programa", rekao je i dodao da su ranije Suverenisti znali "odigrati za vladajuće".
"Ne mogu tvrditi da je ova inicijativa povezana s vladajućima, ali malo je čudno da srljaju, a znamo svi koliko je teško u Hrvatskoj prikupiti potpise, a bit će posebno teško to u ovakvim uvjetima kada imamo epidemiju i ograničenja", kazao je Grmoja. Za potporu Generacije obnove i NHR-a suverenistima, Grmoja kaže da su to iste političke opcije koje će se u rujnu udružiti.
"Ovo je dio te neke njihove promocije i više PR potez jer su oni već dugo bliski", zaključio je Grmoja.
Puhovski za Net.hr: Radi se o PR-u
Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je za Net.hr da kuna nije niti uvedena referendumom pa referendum nije potreban niti da je se ukine, kao i da je ona relikt NDH, a u cijeloj priči o prikupljanju potpisa vidi borbu na desnici i želju da se privuku glasovi posrnulog Domovinskog pokreta.
"Smatram da se tu radi o određenom PR-u i mislim da nema velike šanse skupiti potpise ako se ne dogodi neki poremećaj u javnosti, a to sada ne vidim", kaže Puhovski.
"Osobno sam jako za to da se što prije ukine kuna kao najznačajniji simbol poveznice s NDH. To mi se, mimo ekonomske logike, čini bitnim, a to je manjinski stav u Hrvatskoj", kazao je. Smatra kako, ustavno gledano, za uvođenje eura ne treba raspisivati referendum jer se radi o "tehničkoj sastavini ekonomskog života", ali koja ima "simboličko značenje".
'Ni kuna nije uvedena na referendumu'
"No, protiv referenduma ima jedan jednostavan argument, a taj je da niti kuna nije uvođena referendumom pa ne vidim logiku po kojoj bi se ukidanje kune trebalo izvesti na otvorenom referendumu", naglašava Puhovski. "Kuna nije uvođena u autoritarnom nego u demokratskom režimu i mnogi od nas su bili protiv. No, uvjeren sam da bi tada kuna dobila većinu na referendumu, no on nije proveden", ističe Puhovski. Smatra kako ukidanje kune nije prvorazredno ni ekonomsko ni političko pitanje, već simboličko.
"Simbolička pitanja su ona na kojima desnica dolazi do izražaja i od toga živi. Ona se ne bavi realnim, dnevnim problemima, nego nedomišljenim pričama o simbolima", rekao je Puhovski te dodao kako cijela priča "mimo politikantskih igara nema puno smisla".
"Politički smisao u tome je da su svi nanjušili raspad Domovinskog pokreta i htjeli bi se ubaciti u taj prostor koji će ostati barem djelomično oslobođen", kazao je i dodao da je i inicijativa o prikupljanju potpisa za referendum protiv uvođenja eura jedan od takvih pokušaja borbe za birače na desnici.
