Nakon izgradnje autocesta, modernizacije zračnih luka, došlo je vrijeme i za ulaganje u željeznice. U Karlovcu je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnog europskog novca za dionicu pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac.
Desetljeće renesanse za hrvatske željeznice
Ministar prometa pohvalio se da je to drugi po vrijednosti projekt nakon Pelješkog mosta, te najavio desetljeće renesanse za hrvatske željeznice. Vlakom od Karlovca do Zagreba putuju gotovo sat vremena. Uz bolju prugu mogli bi dvostruko brže.
''Nadajmo se da će biti bolje jer od Ljubljane do Zagreba stignem brzo, a onda od Zagreba do Karlovca traje skoro isto vremenski kao od Ljubljane do Zagreba, nadam se da će biti bolje'', komentirala je ŽeljkaMiškerić iz Karlovca.
A putovanje bi se moglo ubrzati za četiri godine, toliko bi trebala trajati rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.
''Kažu da će vlakovi moći ići 160 km /h. To bi bilo savršeno recimo vani je normalno da ljudi putuju vlakovima i to im je jedno od osnovnih prijevoznih sredstava jer imaš i doručak i brzo dođeš, a ja kad idem iz Karlovca za Šibenik moram cijelu noć putovat'', rekla je Šibenčanka Ivana Jurković.
Početak gradnje pruge prema Rijeci
Projekt rekonstrukcije 44 kilometra duge dionice od Hrvatskog Leskovca do Karlovca vrijedan je 2 milijarde i 721 milijun kuna, 85 posto financirat će se novcem iz europskih fondova.
''Na dionici ćemo izgraditi sedam podvožnjaka i nadvožnjaka, modernizirat ćemo cestovno-željezničke prelaze'', kazao je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
No, neće samo Karlovčanima skratiti putovanje, jer rekonstrukcija je i početak gradnje nizinske pruge prema Rijeci, što će olakšati prijevoz tereta iz Luke Rijeka prema kontinentalnoj Europi.
''Definitivno Rijeku trebalo vratiti po broju tereta na ono što mi želimo da bude jedna od najvažnijih i najvećih luka sjevernog Jadrana, a ova željeznica joj definitivno to i omogućuje'', izjavio je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
Uz prugu, obnovit će se i derutna zgrada karlovačkog kolodvora, spomenika kulture s početka 20. stoljeća, baš kao kolodvori i stajališta u drugim mjestima.