Hoćemo li u mirovini živjeti lošije od naših baka i djedova? Hrvatska bi se u idućim desetljećima mogla dodatno udaljiti od Europske unije, umjesto da joj se približi.
Demografi upozoravaju da bi stvarno stanje moglo biti i gore te da cijelom mirovinskom sustavu prijeti propast. Ni sadašnjim umirovljenicima nije lako s prosječnim mirovinama u visini 40 posto prosječne plaće. A moglo bi biti i gore.
Hrvatska za mirovine izdvaja 10,6 posto BDP-a. Godišnje je za mirovine potrebno 39 milijardi kuna. U projekcijama 2040. godine, trošit ćemo 9,1 posto BDP-a, a taj trend bi se nastavio smanjivati. Stanovništvo stari, udio umirovljenika raste, a mladi masovno odlaze iz zemlje, upozoravaju na to i demografi.
"Nama bi se moglo dogoditi da uopće nemamo za mirovine jer nam iseljava veliki dio stanovništva. Tako da to će izravno utjecati na izravnoist davanja mirovina, a činjenica je da će buduće genracije biti ispod razine sadašnjih", upozorava demograf Stjepan Šterc.
Tko je kriv?
Predstavnici umirovljenika upiru prstom u vladajuće.
"Nije uopće opimistično za mlade ljude koji žele ostati da im netko projicira da će udio mirovina za njihove roditelje koji još rade biti 7, 7.5 posto BDP-a, to je skala pada, spirala preživljanja u propadanju", kaže predsjednik HSU-a, Silvano Hrelja.
Ni u izdvajanjima za zdravstvo nećemo se baš proslaviti. Trenutno smo na 5.2 posto BDP-a i kaskamo za europskih 6.8 posto. No 2050. godine ta bi razlika mogla biti i veća. 5.8 posto kod nas, dok bi se prosječna izdvajanja u Europskoj unija povećala na 7,7 posto BDP-a.
Kada je skrb za starije u pitanju, i tu je vidljiv trend smanjenja ulaganja. A ne bude li dramatičnog zaokreta, sada mladim generacijama kada se umirove sa 67 godina starosti, ne piše se dobro.
