Najveći hrvatski problem je demografija. Neke mikroregije u Hrvatskoj, poput Žumberka uz granicu sa Slovenijom, imaju toliko malo stanovnika da bi, osim demografskog, mogle početi predstavljati i sigurnosni problem te postati mjesta na kojima će se kretati tek policijske patrole radi kontrole migrantske rute.
Hrvatska svake godine gubi oko 40 tisuća stanovnika - veličina grada Šibenika s okolicom. Od pristupanja EU-u, zemlju je napustilo 300.000 radno aktivnih građana.
Opstanak mirovinskih fondova doveden je u pitanje. Da bismo donekle funkcionirali, treba nam barem pola milijuna ekonomskih migranata. Do kraja godine, u Hrvatskoj bi ih moglo biti tek oko 100.000, no pitanje je hoće li se ovdje i zadržati te dovesti svoje obitelji. Mnogim Filipincima, Nepalcima, Indijcima, Hrvatska je tek prolazna stanica. Ovdje ostaju jedino Hrvati iz Latinske Amerike.
To je zato što, bez obzira na protek vremena i generacijske razlike, i dalje gaje ljubav prema Hrvatskoj pa je na neki način i idealiziraju, kaže za Slobodnu Dalmaciju demograf Stjepan Šterc.
Umjesto neselektivnog uvoza, poticati povratak Hrvata
"Oni su spremni prijeći preko našeg nereda u društvu i prostoru zbog toga svog snažnog patriotizma, kao i zbog činjenice da oni, nažalost, dolaze iz zemalja u kojima je stanje i puno gore nego ovdje. Sto puta sam ponovio da to trebamo iskoristiti. Vlada je ta koja bi im morala ponuditi krov nad glavom u depopulariziranim područjima Hrvatske i dati im porezne olakšice da bi te regije, sela i gradove spasili od potpunog odumiranja. U Hrvatsku se doselilo 180 tisuća stranaca za poslom, ali od većine neće biti koristi jer smo im tek prolazna stanica. Oni ovdje, za razliku od hrvatskih iseljenika čiju su se potomci vratili, neće stvarati obitelji", kaže demograf, dodajući da Vladinu mjeru od 200.000 kuna poticaja za povratnike smatra promašenom.
"To govore brojke, jer je samo šesnaest ljudi iskoristilo tu mogućnost. Samo nas povratak hrvatskog iseljeništva može spasiti od potpunog nestanka. Samo njihove investicije mogu ozdraviti ekonomiju. Prema podacima Svjetske banke, u Hrvatsku je 2022. naša dijaspora poslala 5,1 milijardu eura, što je dvadeset posto našeg proračuna! Umjesto neselektivnog uvoza radne snage, treba provoditi sustavnu politiku poticanja demografskog rasta kroz povratak Hrvata iz svijeta", kaže Šterc.
Demograf ističe da ne treba 'izmišljati toplu vodu'. Ističe primjer Slovenije koja ima dobre rezultate u poticanju života na seoskim gospodarstvima.
Kada bi se samo četvrtina njih doselila u Hrvatsku…
U Južnoj Americi danas živi oko 550.000 ljudi koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Kada bi se samo četvrtina njih preselila u Hrvatsku, to bi značajno popravilo našu demografsku sliku. Oni bi, pod određenim uvjetima, mogli depopularizirati područja Korduna i Banije, Like, Gorskog kotara, dijelove Slavonije i Dalmatinske zagore.
Hrvatsko iseljeništvo je u Brazil stiglo u dva vala. Prvi val useljavanja bio je početkom 20-ih godina prošlog stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike. Najviše ih je iz Dalmacije i Istre, a uglavnom žive u Sao Paulu.
