Ovogodišnja generacija maturanata ostvarila je najlošije rezultate na ispitima državne mature. Prema neslužbenim informacijama koje donosi Jutarnji, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija nije prošlo ispite iz hrvatskog jezika i matematike. Riječ je o porastu od čak 1278 učenika u odnosu na prošlu godinu. Maturu je prijavilo oko 34.600 učenika.
Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je proći ispit matematike na višoj (A) razini, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost kod gimnazijalaca je 79 posto, a kod strukovnjaka 71 posto. Oko 650 gimnazijalaca palo je ispit iz više razine matematike, dok ih je prošle godine bilo oko 370. Bodovni prag za prolazak ispita iz matematike ove je godine bio jednak prošlogodišnjem.
Nastavljen silazni trend
U srijedu su objavljeni privremeni rezultati ljetnog roka desete državne mature. Svaka je škola dobila uvid u rezultate, a konačni i objedinjeni rezultati bit će objavljeni 15. srpnja. Prema neslužbenim podacima, ispit niže razine matematike nije uspjelo položiti 126 gimnazijalaca, u odnosu na 75 lanjskih.
"Matematika je katastrofalna, pogoršanje je i na hrvatskom, pri čemu je niz učenika na testu iz eseja predao prazan list papira", kažu ljudi koji raspolažu i preliminarnim podacima o manjem broju učenika koji su ostvarili maksimalne rezultate, odnosno riješili ispite sa 100-postotnom točnošću. Prema tim podacima, samo 396 učenika dobilo je peticu iz A razine matematike, a na B razini takvih je bilo 372.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić potvrdila je kako se trend loših rezultata na državnoj maturi nastavio.
Odgovornost politike
"Konkretne podatke ne možemo reći jer čekamo konačnu objavu rezultata. Činjenica je da je matura ponovno pokazala vrlo nisku razinu postignuća učenika, koju je već detektiralo PISA istraživanje. Naši su učenici na vrlo niskoj razini iz čitalačkih, matematičkih i prirodoslovnih sposobnosti. Taj glas mora se čuti, moramo pomoći našim učenicima. Za ovo smo svi odgovorni", rekla je Katavić te potvrdila kako se povećava broj učenika koji ne zadovoljavaju najniža postignuća ili su na razini ocjena dva i tri, što smatra zabrinjavajućim.
"Pozivam na odgovornost ne samo obrazovnu politiku, već politiku u cjelini", apelirala je Katavić, uz najavu da će 15. srpnja u javnost izaći s rezultatima državne mature, ali i usporednim pokazateljima rezultata međunarodnih ispitivanja.
U NCVVO-u tvrde kako razlog loših rezultata mature ne treba tražiti u samim ispitima, jer su oni po psihometrijskim karakteristikama stabilni i dobro napravljeni. Problem vide u ocjenama iz srednje škole. Visok broj učenika na ispit iz matematike izašao je s peticama iz srednje škole, a vrlo nizak postotak njih je ponovio tu ocjenu na maturi. Vijest o lošim rezultatima mature komentirala je ministrica znanosti i obrazovanja.
Reforme i 'Škola za život'
"Vrlo je indikativno da postoje vrlo velike razlike između ocjena na državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju, što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život. S druge strane, jasno je da druga faza reforme obrazovanja, u okviru cjelodnevne nastave koja se sada planira, treba adresirati broj sati matematike i hrvatskog jezika. Hrvatska je na samom dnu u EU-u po broju sati provedenih u školi", izjavila je ministrica Blaženka Divjak.
Stručnjaci iz područja obrazovanja, neskloni komentiranju neslužbenih rezultata, kažu kako je analiza zadataka nužna kako bi se saznao uzrok ponovnog pada broja učenika s pozitivnim ocjenama.
"Mislim da nema bolje preporuke za provođenje reforme u obrazovnom sustavu od rezultata ovogodišnje državne mature. Ne mogu reći da sam iznenađen slabim rezultatima iz hrvatskog jezika jer su i PISA testiranja naznačila takav silazni trend. Iz rezultata državne mature, i prošlogodišnje, a pogotovo ovogodišnje, očito je da je ovakav obrazovni model u raskoraku s onim što se očekuje na ispitima državne mature, pa je obrazovna reforma nasušna potreba želimo li bolje obrazovanje", istaknuo je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Utjeha maturantima je to što imaju pravo žalbe na ocjene.
