ŠEF SBERBANKE O AGROKORU: ‘Nastavljamo im davati podršku, učinit ćemo sve da kompanija ostane na nogama… Dogovoren je plan’
To potvrđuje i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, navodeći da je ta zemlja najbolja u Hrvatskoj.
"Dano mu je najbolje što Hrvatska ima", kaže Brlošić za Glas Slavonije.
Ima li opasnosti da se stranci u sklopu tih akvizicija domognu naše najbolje zemlje? S druge strane, na snazi je 7-godišnja zabrana strancima da dođu do hrvatskih “tabli”, počevši od 2013. godine, a koju smo ispregovarali pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Hoće li aktualna događanja stranci iskoristiti da se pozicioniraju i 2020. krenu “u juriš”, pitaju se naši poljoprivrednici.
'Da Mađari kupe zemlju po Baranji - granice se mijenjaju'
"Godinama upozoravamo da bi stranci mogli do naše zemlje, i to, kao u slučaju Agrokora, naše najbolje zemlje. To bi bila veća šteta kada se zna koliki je interes našeg čovjeka, OPG-a, za nju. Na primjeru Agrokora vidimo što se može dogoditi", upozorava Brlošić.
"Da stranci ovako dođu do naše zemlje - bila bi to katastrofa. A Agrokor najviše državne zemlje ima upravo u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj. Kada netko kupi zemlju – ona trajno odlazi njemu. Da Mađari kupe zemlju po Baranji – granice se mijenjaju. Nama je cilj da Agrokor ostane u domaćim rukama, da stranac ne upadne na našu zemlju", kaže predsjednik Udruge OPG-ova Život, Antun Laslo.
I ove riječi potvrđuju koliko je domaći čovjek osjetljiv na poljoprivredno zemljište, a pogotovo na to da stranac “stavi šapu” na njega.
"Prema važećem zakonu, a to je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, stranac ga ne može kupiti, nema takve situacije, ni formulacije", kaže naš dobro upućeni izvor.
"Sada na vidjelo izlaze sve manjkavosti velikih sustava i davanja tisuća i tisuća državnih hektara njima, odnosno preuzimanja zemlje od bivših PIK-ova", upozoravaju ratari.
"Loša strana zemljišnog okrupnjavanja u korist velikih potvrđuje se kada je riječ o apetitima stranaca jer su njima takve, velike površine zanimljivije. Neće doći zbog 200 ha", drži Brlošić.
U Ministarstvu poljoprivrede nisu mogli reći koliko su zemlje obrađivali bivši PIK-ovi.
"Agencija za poljoprivredno zemljište vodi evidenciju o korištenju državnog zemljišta prema nositeljima ugovora; stoga nije moguće dati odgovor što je sa zemljom bivših PIK-ova jer se ona danas nalazi u zakupu, a zakupnici su različite fizičke i pravne osobe", kažu u Ministarstvu.
Ipak, Brlošić procjenjuje da je te zemlje oko 250.000 hektara. Tu je i pitanje dugoročnih, povlaštenih koncesija, a događaji oko Agrokora nameću i pitanje što s državnom zemljom u slučaju da tvrtka koja ju obrađuje kroz zakup/koncesiju promijeni vlasnika, ode u stečaj...
"Želi li politika čuvati hrvatske interese, ona to neće dopustiti"
"Želi li politika čuvati hrvatske interese, ona to neće dopustiti ni u iznimnim situacijama. Nije stvar samo u tome da stranci po važećem zakonu ne mogu kupovati našu zemlju; dovoljno loše je i da ju kroz određene situacije oni samo koriste, no što to vrijedi ako je to korištenje na 20, 50 godina?!", zabrinut je Brlošić.
"Stečaj Agrokora ne smije se dogoditi! Jer, stat će svi pogoni, što će biti sa zemljom koju obrađuje, tko ju tada preuzima?! Problem je u tome što mi ne znamo pod kojim uvjetima su dizani njegovi krediti, što su bile garancije", kaže Laslo.
Tih 32.840 državnih hektara obrađuje sedam Agrokorovih poljoprivrednih subjekata, a baranjsko Belje prednjači s 19.111 hektara. Od slavonskih subjekata tu su VUPIK sa 6529 i PIK Vinkovci s 4469 hektara. A u slavonskoj tvornici pod otvorenim nebom zemlja je sve.
