Zamjenica gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Danijela Dolenec u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a piše o 100 dana mandata nove vlasti koja je Grad Zagreb preuzela nakon 20 godina vladavine Milana Bandića i koja će se, po svemu sudeći, još dugo boriti s kosturima njegove ostavštine koji ispadaju iz ormara.
Od prvog dana preuzimanja vlasti u Zagrebu izloženi smo velikoj
medijskoj pažnji, što je razumljivo, jer je naša predizborna
kampanja probudila nadu i ostvarili smo podršku velikog broja
Zagrepčana i Zagrepčanki - njih gotovo 200 000. Probudili smo
nadu u društvu koje je duboko rezignirano politikom, u kojem su
mnogi odustali od sudjelovanja i pretvorili se u cinične
promatrače, koji od političara ne očekuju ništa osim
najgoreg.
Na nama je sada velika odgovornost da probuđenu nadu pokrenemo i
učinimo da raste, da potaknemo građane da nam se priključe u
promjenama koje provodimo u Zagrebu, da sudjeluju i sukreiraju
smjer koji će Zagreb učiniti pravednijim i zelenijim
gradom.
Svaki dan netko nam stisne ruku i kaže - “svaka vam čast”
Na nama je također da objašnjavamo svoje poteze i usmjeravamo očekivanja javnosti oko poteza koje vučemo i oko toga što je sve potrebno učiniti da zajedno ostvarimo promjene. Svaki naš potez izložen je ne samo velikoj pažnji medija nego i mnogim kritikama. Istovremeno, u tramvaju, na ulicama grada, u direktnoj komunikaciji i svakodnevnim porukama i prepisci s građanima - osjećamo prije svega veliko povjerenje, nadu i podršku. Svaki dan netko nam stisne ruku i kaže - “svaka vam čast”, “samo tako dalje”, ali isto tako i “ne bi vam bili u koži”.
Stanovnicima ovog grada, naime, sasvim je jasno da smo se
uhvatili u koštac s golemim, zapuštenim sustavom upravljanja u
kojem dugo nitko nije vodio računa o javnom interesu, našem
zajedničkom interesu kao građana ovog grada. Zagreb je
dvadeset godina bio paraliziran u volji jednog čovjeka, koji je
koristio gradsku upravu i poduzeća na hirovit način i često
servisirajući partikularne i kratkoročne interese, a ne naš
zajednički, javni interes.
Mi smo znali što nas čeka, i od prvog smo dana krenuli donositi
teške odluke, za mnoge od kojih će se učinci vidjeti tek u
vremenu ispred nas - vezano uz dugoročnu financijsku
stabilizaciju, uz preustroj gradske uprave i restrukturiranje
gradskih poduzeća i jačanje njihovih kapaciteta, te
napuštanje štetnih praksi stranačkog zapošljavanja.
U Zagrebačkom holdingu kompletirali smo upravu kroz javni
natječaj, a u tijeku je izbor i 17 voditelja podružnica i
direktora poduzeća u sastavu grupe. Desetak gradskih pročelnika
uvjerili smo da odstupe, i raspisali smo prva tri natječaja za
pročelnike ureda gradonačelnika, gradskog kontrolnog ureda i
ureda za upravljanje imovinom. U narednim mjesecima raspisat ćemo
još brojne natječaje za rukovodeća mjesta u gradskoj upravi u
gradskim poduzećima. Zajednički nazivnik tih natječaja je da su
doista otvoreni - želimo da nam se jave kompetentni ljudi koji su
motivirani s nama mijenjati ovaj grad.
Financijska situacija u kojoj smo zatekli grad još je jasnija
sada kad smo pripremili rebalans proračuna, koji će biti na
Gradskoj skupštini 30. rujna. Prošla gradska vlast ostavila nam
je nerealni i neodgovorni proračun, u koji su napisali da će
prodati zemljišta Gredelj, Zagrepčanka i Paromlin u iznosu od 1,1
milijardu kuna, iako nitko to doista nije planirao prodati, niti
je prošla vlast napravila ikakve pripremne korake za tu prodaju
ove godine. Jedina svrha toga bila je da omogući milijardu kuna
više za predizborno trošenje.
U štednji smo krenuli od sebe
Iako je najveći dio obaveza već napravljen u prvoj polovici
godine, za predizborne svrhe, mi smo napravili stvarne uštede u
iznosu od oko 400 milijuna kuna. Na poziciji Gradskog ureda za
graditeljstvo uštedili smo oko 160 milijuna kuna, na primjer kroz
poništenje dekorativne rasvjete na Mostu mladosti od 17,5
milijuna kuna. Uštedjeli smo oko 38 milijuna kuna na plaćama,
službenim putovanjima i naknadama za predstavnička tijela, te oko
34 milijuna kuna u programima mjesne samouprave gdje spada i
smanjenje vijećničkih naknada. Dakle, u zadatku koji traži da sva
gradska poduzeća i ustanove budu štedljivi, krenuli smo od
sebe.
Istovremeno dok smo tražili prostore za uštede, gotovo
svakodnevno su nam iz ormara ispadali novi financijski kosturi -
troškovi koji ili nisu uopće bili planirani u proračunu, ili su
planirani u nerealnim iznosima. Primjerice na poziciji subvencija
ZET-a u proračunu je je predviđeno oko 790 milijuna kuna, a morat
ćemo im osigurati 80 milijuna kuna više.
Ovaj rebalans predstavlja trezvenu i nikako ružičastu sliku
financijske situacije grada, no on je početna točka za realno
planiranje proračuna za 2022, s kojim krećemo, i osnova da
postavimo grad Zagreb na čvrste noge. Za 2022. godinu nećemo
obećavati nerealno trošenje, nego odgovoran proračun.
Istovremeno, uložili smo značajne napore da poboljšamo
koordinaciju između gradskih ureda i ekipiramo ključne urede kako
bismo ubrzali prijavu na projekte Europske unije i povećali
apsorpscijske kapacitete Grada da povuče sredstava iz
EU-a.
Sada se ti napori odnose prije svega na Fond Solidarnosti gdje su
nam rokovi izuzetno kratki, a sredstva ključna za pospotresnu
obnovu škola, kulturnih i zdravstvenih ustanova. No, istovremeno
podižemo spremnost i kapacitete i za prijavu na programe
Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i ostale dostupne izvore
EU financiranja. Njima želimo financirati nove škole i vrtiće,
ali i unapređivati prometnu infrastrukturu, energetsku tranziciju
i druge razvojne projekte u gradu.
Zagreb čeka svijetla budućnost
U gospodarenju otpadom, također smo krenuli s rezanjem rashoda, a
preuzimanjem oporabe glomaznog otpada poduzeli smo prve korake u
tome da do kraja mandata zatvorimo odlagalište Jakuševec i
krenemo s izgradnjom suvremenog, održivog centra za gospodarenje
otpadom koji će nas svrstati uz bok gradova poput Ljubljane ili
talijanskog Trevisa.
Dočekala nas je i obnova grada nakon potresa koja je dugo stajala
u mjestu. Hitnim osnivanjem mobilnih timova, u tek nešto više od
mjesec dana, pomogli smo Zagrepčanima da podnesu više od dvije
tisuće novih zahtjeva za obnovu, već sada više nego u cijelom
razdoblju prije osnivanja. Ojačali smo koordinaciju s Fondom za
obnovu i Ministarstvom graditeljstva, te se uključili u pripremu
izmjena Zakona o obnovi. Grad je u protekloj godini kao
neposrednu pomoć stanovnicima pogođenim potresom isplatio oko 30
milijuna kuna, a na zadnjoj sjednici Gradske skupštine zastupnici
su jednoglasno podržali raspis javnog poziva koji će omogućiti
ljudima koji su trenutno u Hostelu Arena i kontejnerima da se
prijave za smještaj u stanovima u vlasništvu Grada Zagreba.
Znamo da je u obnovi Zagreba pred nama golem posao, i mi smo tome
maksimalno posvećeni. U obnovi grada, ali i u svim dimenzijama
upravljanja Zagrebom želimo izgraditi partnerski odnos s
građanima. Da to nije samo predizborna fraza pokazali smo
raspisom javnog poziva za školske odbore, na koji je pristiglo
oko dvije i pol tisuće prijava građana. Na ovaj smo način ne samo
prekinuli stranačko kadroviranje školskih odbora, nego pokazali
povjerenje prema građanima i - nadamo se - ojačali i pokrenuli
nadu. Umjesto neformalnih vladara zagrebačkih škola, koji su
često odabirali stranačke poslušnike za ravnatelje, od građana
koji će sada ući u školske odbore naše je jedino očekivanje da za
ravnatelje škola imenuju stručnjake koji će školama upravljati u
najboljem interesu obrazovanja djece.
Ako preslikamo takav princip i na sva druga područja u gradu, a
to nam je cilj - vjerujemo da Zagreb čeka svijetla budućnost. Put
do pravednijeg i zelenijeg Zagreba neće biti lak, rezultati neće
biti odmah vidljivi, i sigurno ćemo putem napraviti i poneku
grešku. Ali krenuli smo odlučno, i zajedno s građanima.