- Završila je nova sjednica Antikorupcijskog vijeća o Ini
- Danas su svjedočili Damir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine i Božo Mikluš
- Hrvoje Zekanović na početku napravio cirkus s kartonskim likovima Petrova i Panenića
- Božo Mikluš: Ina je bila u problemima, MOL je kreditom pomogao
- Zaiskrilo između Mikluša i Grmoje: Predstavnik radnika dugo prezentirao sve aktivnosti Sindikata
Svjedočenje bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića.
"Došao sam kao porezni obveznik, branitelj i netko tko je 10 do 11 godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam u nadi da ćemo i dalje otkupiti Inu koja bi nam omogućila energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima energije", rekao je uvodno Vanđelić te naglasio da je neodazivanje na ovo vijeće znak nepoštivanja. "Ne mogu prihvatiti da se neki ne odazivaju na ovo", rekao je.
"Od 30 godina radnog iskustva, radio sam uglavnom u privatnim kompanijama. Pet godina sam bio u savjetu HANF-e. Radi sam u 12 nadzornih odbora (NO) privatnih kompanija i Ini, kao trećem NO. Bio sam svjedok u suđenju protiv Sanadera, u arbitražama. Iako nismo imali zaštitu države, moj stav je uvijek isti", rekao je te podsjetio da ga je u NO imenovala vlada Tihomira Oreškovića koji je kasnije rekao da ga 'smjenjuju zbog Ine i SOA-e'.
"Bilo bi dobro da pogledate tužbe RH i svjedočenja tih sudova. Gospođa Sekulić i Rilović s pravom spominju niz dokumenata koje smo mi slali u nekoliko mandata koliko smo bili u Ini. Ova vlada je već 2016. upoznata sa svime što se smatra nepoštovanjem ugovora između Mola i RH. Tu prezentaciju imam danas ovdje", rekao je Vanđelić. Dodaje je da su svoja mišljenja često davali i u medijima.
"Kada sam preuzimao ulogu u NO Ine, od bivšeg direktora dobio sam dopis "Sumormo bi se moglo kazati da društvo (Ina) ne djeluje u skladu s hrvatskim propisima" - taj je dopis dobila i Vlada. Nesukladnost upravljanja Ine sa zakonima RH je nešto na što se često upozoravalo, a HANFA je napravila izvanredni nadzor u Ini i zaustavila trgovanje dionicama dok se nadzor ne završi. Nju treba također pozvati na Vijeće", rekao je.
"Mol i Ina su tržišno jednako vrijedne kompanije. Nije nas preuzeo Shell ili netko sličan. Ako ćete braniti hrvatske interese, pogledajte kako to rade Mađarska i Austrija. Austrija u OMV-u ima manje od 50 posto, oko 35 posto, ali štiti svoj strateški interese. Mi u Ini imamo skoro 45 posto. Imamo 49.18 kad zbrojimo mirovinske fondove. Imamo toliki kapacitet a ne upravljamo inom", rekao je.
"Mislim da je ljudima tek sada jasno što je Ina, kada je nastupio rat u Ukrajini", rekao je te naveo dva ključna parametra: Ina kontinuirano gubi tržišni udio. Imamo strukturni sistemski problem, dovoljno je pogledati tko taj dio osvaja. Drugi razlog je nedostatak ulaganja, što je ugovorna obveza iz 2003. i 2009. godine koja se nije ostvarila, rekao je Vanđelić.
'Tko je to potpisao?'
Rekao je da je do zatvaranja rafinerije Sisak došlo protivno postupanju interesima RH. "Međutim, već osam mjeseci nakon toga, bez znanja barem mene u NO, potpisan je memorandum između Ine i Jadranskog naftovoda, u kojem je svejedok ministar energetike. Tu izrijekom piše: 'Ina će uložit maksimalne napore da poveća transport prema Mađarskoj i Slovačkoj, posebice za rafinerije Mol grupe'. Ina nikad nije na tome zaradila. To je suluda rečenica. Tko to potpisuje, taj ne radi u interesu Ine", rekao je.
"Mi smo energično reagirali, dobili naputak da se čujemo s vladom RH. Izašli smo van i na konzultacije. Tijekom konzultacija tijekom telefona, rekli smo da se protivimo zatvaranju rafinerije Sisak i dobili naputak da možemo tako glasati. Rekli smo da nam je to neprihvatljivo jer je protivno interesu RH. Dobili smo odgovor da ćemo putem maila dobiti suglasnost i stigao je, da možemo glasati za takav prijedlog", rekao je.
"Što se tiče samog Siska, puno je tu nelogičnosti. Mnogi govore da je Sisak trebalo zatvoriti. Sisak je problematičan i njegovo postojanje je upitno jer je tržišni udio Ine drastično padao, što smo problematizirali svim vladama. Ono što je čudno je, čitao sm nedavno izjavu članice uprave Ine, koja je rekla da je Sisak uzrokovao gubitke 100 do 200 milijuna godišnje. Ispada da bi dobit trebala biti 300 do 600 milijuna, a ja to ne vidim. Smatram da je Sisak trebalo modernizirati", rekao je.
"Isto tako, 2019. godine, kad smo vidjeli da se još nije ugovorio konzultant koji bi trebao raditi na otkupu Ine, besplatno smo napravili materijal oko otkupa Ine koji daje sve odgovore. Kako upravljati Inom i što bi trebala raditi nakon što se kupi. Poslao sam to ministru Ćoriću i nismo ga davali u javnost. Međutim, što se tiče ponude za otkup, sagledajte ukupan kontekst. Vlada je donijela neke čudne odluke", rekao je Vanđelić.
"Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim. Samo jednom Uredbom Vlada je Ini oprostila 700 milijuna kuna, a ljudi nam spavaju u kontejnerima, siromašni smo… Ja to nisam mogao razumjeti. Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će Ina otkupiti nakon što MOL kupi OMV Slovenija, Ina će otkupiti 25 posto pri čemu je Ina odustala od prava prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu. Sve su to nerazboriti potezi i direktno uplitanje Vlade u poslovne odluke Ine.
O Škugoru: 'Prevara nije mogla neopaženo proći u Ini'
"Postoji video dozak, kad smo razgovarali o smjeni devet direktora u Ini 2021., pri čemu je Škugor napredovao iako je napravio štetu za Inu. Škugor je napravio sličnu štetu za Inu ranije, 20 do 40 milijuna eura, a ipak je promoviran na razinu četiri. O tome ne treba raspravljati s obzirom na aferu koja se naknadno dogodila", rekao je. "Gospodin Škugor je imao nadređenog, a sigurno i upite od kontrolinga. Počinjena prevara nije mogla neopaženo proći u Ini", rekao je Vanđelić te dodao da je Plinara istočne slavonije to morala primijetiti, ako već nije Ina. Međutim, Plinara nijednom nije spomenuta, u niti jednom dokumentu. "Pitam se, Plinara je mogla zadržati milijardu kuna i Slavonci su se barem godinu dana mogli grijati besplatno. Uprava je trebala uočiti da se nešto čudno događa, zna se tko je te ljude imenovao i treba ih pitati kako su donosili odluke", rekao je Vanđelić.
"Ako je vlada u strahu izaći iz arbitraže, i proglasiti je ništetnom - ne znam zašto se to ne učini", rekao je.
Dalija Orešković upitala je Vanđelića, kad kažete da ste dobili mail od strane Vlade, je li taj mail potpisao resorni ministar ili predsjednik vlade odnosno, tko je točno uputio taj mail i može li se on javno objaviti? "Email je poslao ministar Ćorić. Smatram da se može javno objaviti, a možda je već i bio", rekao je Vanđelić.
Orešković je pitala Vanđelića da pojasni da Ina ne postoje u skladu s važećim hrvatskim propisima - u kojem razdoblju su ta izvješća upućivana? "Konstantno smo upozoravali na sve do kraja 2016. godine, da organizacija Ine nije sukladna Zakonu o trgovačkim društvima, a o tome su govorili i pravni eksperti pa to nije novost. Mi smo uskladili interne akte Ine s trgovačkim društvima i nestalo je tijelo Odbor izvršnih direkatora i nisu postojali izvršni direktori budući da samo njihovo nazivlje govori da je to monistički sustav što Ina nije, ona je dualistički sustav. Kad sam bio član NO-a bio sam šokiran", rekao je. "HANFA je obavljala svoj nadzor 2011. godine. Sudila se s Molom i podnijela dvije kaznene prijave. Presude su javno dostupne, a detalje prijava možete dobiti kroz svoje kanale", rekao je.
'I danas dobivam poruke ljudi iz HDZ-a kojima se sve ovo gadi'
Na pitanje, kako to da se našao u nemilosti premijera, a svi zatečeni s 'rukama u medu' i dalje uživaju njegovo povjerenje, rekao je: "Ne bih rekao da sam u nemilosti gospodina Plenkovića i nisam osobito impresioniran s tim, i dalje ću biti svoj čovjek. Rekao bih da sam u dijelu HDZ-a imao veliku podršku kod mnogih stvari o kojima sam danas govorio i da ne raščlanjujete ljude po strankama. I danas dobivam poruke ljudi u HDZ-u kojima se sve ovo danas gadi. Pitanje je zašto su ljudi takve kukavice i da svoje interese stavljaju prije interese zemlje koja je friško izašla iz rata", rekao je Vanđelić.
Ahmetović je postavila pitanje o mogućnosti utjecaja članova NO na odluke Vlade. Na pitanje, je li dobio uvid u ponudu mađarskom Molu tj. ako je Vlada bila upoznata sa stavovima NO-a oko upravljanja i šteta koje Ina trpi samo od 2009. do 2014. preko 5 milijardi dolara, i pod pretpostavkom da je mislila preuzeti Inu, zašto to nije napravljeno? Koji je razlog, ako su svi temelji, ekonomski,pravosudni i strateški, bili na strani proglašavanja ugovora ništetnim?
'Plenković plaćao izradu izvještaja koje nitko osim njega nije vidio'
"Što se tiče rada konzultanata, ne znam nikoga tko je sudjelovao u izradi tih dokumenata. Nismo bili uključeni, to se odvijalo u nekoj razini tajnosti koja meni nije jasna, nismo imali uvid u ponudu, mislim da je nitko nije vidio iako su ministar i premijer i predstavnici mola govorili da je određena cijena. Bilo bi zanimljivo vidjeti koja je to cijena. Zašto nije došlo do otkupa? Mislim da su interesi politički, tu ste vi kompetentniji od mene. Financijski i energetski za tako nešto nije bilo razloga", rekao je Vanđelić.
Ahmetović je na to zaključila da je "Andrej Plenković svjesno i namjerno ošteti proračun RH jer je iz proračuna i džepova građana plaćao konzultantske tvrtke da izrađuju izvještaje o kojima nitko osim njega nema saznanja".
Vanđelić je još jednom ponovio da se takvo nešto nije moglo dogoditi i da treba otkriti tko je pokrovitelj: "Možda smo trebali pustiti da novac ode u Švicarsku i onda vidjeti tko će doći po njega", rekao je.
Dodao je da mu je žao što Porezna uprava nije vidjela što se događa nego su inozemne banke primjetile da se događa nešto neobično.
"Žao mi je da institucije ne provode one kontrole za koje su plaćene i čekaju politički mig da bi nešto napravile. One bi trebale biti nezavisne kao DORH i svi. Vlada RH je u kolovozu 2018. godine donijela odluku o praćenju, a zadnje dvije godine nema ničega. Puno je veći problem provedba nego kvaliteta zakonodavnog okvira", rekao je Vanđelić. "Zna se tko provodi odluke, tako je", rekao je Vanđelić na zaključak Orešković da se "zna tko profitira".
'Biti lopov i držati ljestve lopovu je ista stvar'
Krišto je podsjetila da je Sisačka rafinerija zatvorena dok je Vanđelić bio predsjednik NO Ine. Jeste li se tome suprostavljali, pitala je.
"Mene nitko ne uspijeva usmjeravati osim ako ima dobar argument pa me tako ni gosp. Plenković nije usmjeravao. Trudio sam se raditi zakonito. Uskladili smo akte Ine sa zakonom o Trgovačkim društvima. Što se tiče Siska, po meni ta odluka tada ni danas nije sukladna međudioničkom ugovoru. Dobili smo dopis od predstavnika Vlade, koji je bio u koordinaciji (op. nov. Ćorić) i objasnio da je u interesu Hrvatske odluka kakvu smo i donijeli. Tada je Vlada rekla da je to interes RH, ja sam tako postupio", rekao je.
Krišto je rekla: "Jeste li svjesni što govorite? Kažete da vas nitko ne može usmjeravati, a onda kažete da provodite što vam kaže Vlada. Bili ste u NO, znali ste da se čini šteta državi i građanima. Niste dali ostavku, niste sazvali ni konferenciju za medije. Ako je to štetno za Hrvatsku, gdje ste to javno govorili? Dobivali ste visoku mjesečnu naknadu, nijedan branitelj ne dobiva takvu, od 35.000 kuna. Jeste li zbog toga šutjeli? Općenito ste izvršavali nešto štetno. Provodili ste ono što je štetno, u ovom slučaju a identično i kada je bilo pitanje Croatia osiguranja. U ime Adrisa bili ste izvršitelj najveće pljačke, privatizacije Croatia osiguranja. Šteta je procijenjena na 5 milijardi kuna. Jeste li zato imenovani u Inu? Kao provjereni kadar? Biti lopov ili držati ljestve lopovu, to je ista stvar", rekla je Krišto. "Kako se vi to borite protiv korupcije?", pitala je Krišto.
"Očito niste pratili moje medijske istupe. Da ste pažljivo slušali pisma Rilović i Sekulić, znali biste da smo imali prijetnje i tužbama od Mola, a država nikad nije stala na našu stranu", rekao je Vanđelić.
"Niste podnijeli ostavku", rekla je Krišto.
Oštra rasprava između Vanđelića i Krišto
"Meni se sviđaju vaši napori, mislim da su ispravni, ali dajte mi vremnea da vam odgovorim. Ožujak 2011. izašlo je u medijima i moje pisanje oko toga da direktori, uprava Ine ne može sudjelovati u upravljanju. Bio sam svjedok u slučaju Sanaderu. 2012. prijetio nam je Mol kao svjedocima. Izašli smo sa sjednice i tražili zaštitu od Vlade RH, koju nismo dobili. U studenom 2015. bio sam svjedok na arbitraži u Haagu...", rekao je Vanđelić.
"Ovo nema veze s mojim pitanjem", rekla je Krišto.
"U prosincu 2021. sam rekao otvoreno da treba preispitati prodaju dionica Ine. 2021. u lipnju također dam dao izjavu za medije: izvoz nafte u Mađarsku je manje profitabilan za Inu nego prerada nafte u Rijeci. Dao sam uspoerdbu dva upravljačka pokazatelja - to vam sve govorim dok sam još bio u Ini", nabrajao je Vanđelić.
"Kad bi ja svaki put podnosio ostavku kad nešto ne uspijem napraviti, onda ja ne bi bio uspješan čovjek", rekao je Vanđelić i dodao da se odlaskom jedne osobe ništa ne događa. Komentirajući Croatia osiguranje, rekao je da nije bio ovlašten za to te da podnese kaznenu prijavu ako ima neke informacije o tome. "Imate dobre motive, ali krive ciljeve ciljate", rekao je.
"Nisam dobila odgovor vezano uz vaše nedjelovanje i to zašto niste dali ostavku. Ne možete to uspoređivati sa saborskim mandatom. Ja sam zastupnica građana, a vi privatnog interesa", rekla je Krišto.
"Postavljeni ste po političkoj odluci. 35 tisuća kuna naknade u vrijeme kada se zatvara rafinerija Sisak i počinjava veleizdaja, a vi to provodite, ne dajete ostavku nego bivate smijenjeni. Slatkorječivost je nepotrebna. Vi ste izvršitelj koruptivne politike i ne može se izbrisati", rekla je Krišto.
Pročitan dopis Maje Rilović
Članovima Antikorupcijskog vijeća stigao je dopis i nekadašnje članice Nadzornog odbora Ine Maje Rilović, koja je kao predstavnica radnika u dva navrata bila izabrana u NO Ine, s molbom da se njena izjava pročita na današnjoj sjednici na koju nije mogla doći zbog zdravstvenih razloga.
Grmoja je pročitao njezino pismo u kojem je navela da je često ukazivala na važnost opstanka Ine. "Ukazivala sam na problematiku putem dopisa ministrima, sudjelovala sam i na burnim sjednicama NO-a od 2011. do 2012. godine, iznosila sam javno protivljenje takvim upravljanjem", pročitao je Grmoja.
"Prema dostupnim podacima unatoč uspješnim nastojanjima da Rafinerija Sisak opstane, nakon mog odlaska iz NO-a konvencionalna prerada u Sisku je ipak prestala i Rafinerija je ugašena. Zabrinjavajuće je to što se nije pristupilo promjeni upravljačkih prava i modela upravljanja Inom", stoji u pismu.
Zekanovićev cirkus u uvodu
U Saboru je počela nova sjednica Antikorupcijskog vijeća, na kojoj se nastavljaju saslušanja oko upravljanja Inom. Danas iskaz daje Damir Vanđelić, bivši šef Nadzornog odbora Ine.
Hrvoje Zekanović uvodno je rekao: "Moram napomenuti da sam i prošli put tražio nadopunu dnevnog reda zaključkom da se na ovo vijeće dovedu gospodin Panenić, Dobrović, Petrov i Milanović. Ovi ljudi imaju informacije."
Zekanović je pored sebe postavio kartonske likove u to ime, na što je Grmoja komentirao da je zaključak izglasan te da će poslati pozive kako je Zekanović predložio.
Zekanović je uporno upadao u riječ Grmoji, na što mu je šef Antikorupcijskog vijeća uputio dvije opomene. “Eto, sad ste ispunili svoj cilj i možete ići”, rekao je Grmoja Zekanoviću. Nakon toga mu je Zekanović ponovno upadao u riječ, na što mu je Grmoja uputio i četvrtu opomenu i zamolio ga da se udalji sa sjednice.
Svjedočenje Bože Mikuša, bivšeg predstavnika radnika u Nadzornom odboru Ine
Božo Mikuš, bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine, započeo je svoje izlaganje: "Od sredine90-ih jače sam se počeo baviti sindikatom, na puno radno vrijeme. Bio sam u Nadzornom odboru otprilike godinu i pol dana. Na prvoj sjednici, 18.12.2012. a na posljednjoj 21.5.2014. godine. U tom periodu je održano 14 sjednica Odbora, tri pisanim putem, a ostale sve uživo.
Mogu reći da na tim sjednicama Nadzornog odbora nije bilo nikakvih suproststavljanja između hrvatskih i mađarskih članova Uprave i Mola i sve odluke su donošene jednoglasno izuzev jedne na posljednjoj sjednici, gdje je jedan predstavnik hrvatske strane bio protiv po dvije točke dnevnog reda", rekao je Mikuš te dodao da je on jedini koji se javljao 'protiv' na sjednicama.
"Kao sindikat smo intenzivno pratili sve što se događa u Ini i oko ine pa o tome mogu više reći s osnova informacije koje smo imali u sindikatu, nego s osnova onoga što je bilo u NO", rekao je Mikuš dodajući da se njegovo izlaganje temelji na odgovarajućim dokumentima.
'Imam dokaze, o kojima nitko ne govori'
Rekao je da u medijima gledaju ljude koji se protive onome što su nekad davno zagovarali. "Ja imam hrpu materijala, to su dokazi. Nažalost, ja sam poziv za sjednicu primio dosta kasno i nisam imao dovoljno vremena pripremiti i ostale dokumente", rekao je te dodao da može otvoriti još dvije teme o mogućoj korupciji i kriminalu vezano uz Inu: "To nije dioničarski ugovor i model upravljanja nego nešto puno gore, s puno kršenja zakona i štete RH, preko čega se prošlo, o čemu nitko ne govori. To je došlo do prijašnjeg predsjednika republike", rekao je te dodao da je predsjednik, kako mu je rečeno, pažljivo proučio dokumentaciju, ali da nije ništa poduzeo.
"Svi dokumenti koji su dolazili na NO imaju oznaku poslovne tajne i ja o njima ne mogu govoriti. Prvo, dioničarski ugovor. Govorimo o dva ugovora. Na oba je bilo puno primjedbi", nastavio je Mikuš: "Smatram da su ljudi, koji su radili na ugovorima, napravili najbolje što su mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan, koji meni izgleda puno gori, o čemu sam maloprije govorio."
"Nafta je do 2012. godine najabljena preko inter ine u londonu. A 2012. i 2013., to su podaci koje imam, su nabavljene preko Mol Tradea. Naknada Mol Tradeu bila je 15 puta, ne 15 posto, jeftinija tj. uz 15 puta nižu naknadu nego Inter Ini u Londonu. Za te dvije godine, Ini je tako ušteđeno nešto više od 2 milijuna dolara. A oko toga je bilo trvenja na Upravi Ine. Zašto? Ne znam", rekao je Mikuš.
"Išlo se za tim da se samo po sebi razumijeva da će Ina bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana. Mislim da je to pogrešan pristup i da je važno da Inom upravljanju stručni i sposobni ljudi, a manje je važno koje su nacionalnosti", rekao je.
'Ako je Ina 2003. bila jača, zašto nije modernizirala rafinerije?'
Na pitanje, je li ikada javno ukazivao na vođenje kompanije koje nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, rekao je: "Kao član NO sigurno ne, kao član sindikata ne znam. Dajete općenita pitanja."
Je li vođenje Ine dovelo do toga da je sada jača kompanija nego što je bila 2003. godine, rekao je: "Ako je Ina bila jača 2003. zašto nije modernizirala rafinerije? Bile bi moderne, rentabilne i nitko ne bi bio u situaciji da zagovara zatvaranje rafinerija. Sad se vi zapitajte zašto nisu obnovljene", rekao je Mikuš.
'Ina je bila pred bankrotom, Mol je uskočio Ini riješiti problem'
Pročitao je izvadak iz transkripta suđenja Sanaderu: "Odvjetnica postavlja pitanje Šternu, je li bio plan da se zatvara rafinerija sisak. 'Ne, to nikad nije bilo u planu', rekao je Štern." Međutim, prehodno je dao Grmoji da pročita dokument u kojem Štern najavljuje upravo zatvaranje rafinerija i otpuštanje ljudi. "Ja ne branim Mol. Ja govorim istinu. Prestanite mi imputirati nešto što nije istina. Je li Ina 2003. bila bolja ili ne, ja nemam sad podatke. Ali znam da je onda bilo teško i da se puno moglo napraviti, a nije se napravilo. I znam da je 2008. Ina dovedena na rub bankrota", rekao je Mikuš. "To su rekli oni koje se ispitivalo na povjerenstvu Ine, pa možete doći do tih zapisnika s povjerenstva za privatizaciju Ine, jer je to tamo rečeno i to je istina. Radilo se o tome da kad imate određeni omjer duga i vrijednosti kompanije, a kada omjer prijeđe određeni iznos, to je vrlo loše.
Ina se do 2008. zaduživala i došla u situaciju da je taj koeficijent porastao. A meni je rečeno, ako taj omjer prijeđe određenu vrijednost, mislim dva i pol a tada je bilo preko tri, oni koji su dali kredite Ini mogu tražiti povrat i došlo bi do preuzimanja od strane tih ljudi. Mol je uskočio s novcima da pomogle Ini riješiti taj problem", rekao je.
'Štern je mislio da treba zatvoriti rafineriju Sisak'
Ako je stvarno tako, zašto se dogodilo da se Mol odlučio podmititi hrvatskog premijera kako bi se dokopao Ine koja ništa ne vrijedi, pitao je Grmoja. "Ja nisam osoba koja može odgovarati na ta pitanja, ja nisam političar", rekao je.
Na pitanje, misli li da je zatvaranje rafinerije Sisak, koja je navodno stvarala gubitak od 100 ili 200 milijuna zbog čega ju je trebalo ugasiti: "Rafinerija je stvarala i veći gubitak, ali nije ju trebalo zatvarati. Gospodin Štern je mislio da ju treba zatvarati. Gospodin Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, je predlagao da se rafinerije izdvoje iz Ine. Da se jedna proda, a da se s novcem privatizira druga rafinerija. Hoću reći da Mol nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju nafte Sisak", rekao je Mikuš.
'Vi mene stalno navlačite'
Grmoja je komentirao da je Ina iznijela veliki teret u Domovinskom ratu te da vjerojatno zbog toga nije bilo moguće modernizirati rafinerije.
"Gospodine Grmoja, vi mene stalno navlačite da rečem nešto što bi htjeli čuti. Dajte mi recite što bi htjeli čuti?" rekao je Mikuš.
"Meni je suspektrno da proizivate Hrvatsku vladu, a Mol ne", rekao je Grmoja.
"Nisam to rekao. Rekao sam od 2000. do 2005., ne od 90-te", rekao je Mikuš.
"Mijenjate iskaz, ali to je vaše pravo", rekao je Grmoja.
"Opet mi stavljate riječi u usta. Rekao da sam da je krimilan moguć, a ne da je. Mogu li završiti što sam počeo pričati?", zatražio je Mikuš te nastavio.
"Spomenuo sam što je rekao gospodin Fižuliš, Štern - i jedan i drugi su bili za elimilaciju rafinerije što se tiče sustava Ine. Mislim da je i vlast doprinijela dosta da rafinerije budu nerentabilne. Kad je rafinerijama bilo teško, 2011. - 2014. uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i tu je još pala rentabilnost. Na kraju je u rafinerijama ostajalo 13 do 15 posto teškog ostatka, to je puno i upravo sada u Rijeci rade na tome da ih toga izvuku korist.
Međutim, nitko ne priča o jednoj stvari 2015. Bio je prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i moderni logistički centar. To se moglo izgraditi samo uz dogovor obje strane. Mi kao sindikat smo to podržali, da se napravi moderna biorafinerija i moderan logistički centar. Zapošljalo bi jednak broj ljudi kao i modernizirana rafinerija. To nije nikad modernizirano jer nije došlo do dogovora, ne radi Mola - sad ćete mi opet reći da branim Mol - nego radi naših", rekao je Mikuš.
Spomenuo je prijedlog upravljanja sustavom Ina d.d. iz 2014. godine te rekao da ne može govoriti o detaljima ali, da je taj prijedlog dogovoren, danas bismo imali bolji model korporativnog upravljanja nego sada. "Do tog prijedloga je došlo zahvaljujući inicijativi Siniše Petrovića, tadašnjeg predsjednika NO. Niste ga imali priliku slušati po medijima da galami, ali je zato radio. Taj prijedlog nikad nije došao na Skupštinu, izgleda da ga je minirao ministar Vrdoljak", rekao je te dodao da je Mol bio za taj prijedlog.
'Oni su alibi za mnoge nepodopštine naših direktora'
"Vas ne zanima istina nego da ja nešto pljujem", rekao je Mikuš Grmoji. "Mogu vam reći kao sindikat, nikad nismo imali problema s ljudima iz Mola u Ini. Mogu vam reći nešto drugo. Oni su bili alibi za mnoge nepodopštine naših direktora, ja sam to doživio", rekao je Mikuš i naveo primjer: U Croscu nisu isplaćene plaće temeljem kolektivnog ugovora. Radilo se o oko četiri milijuna kuna. Odgovor je bio 'Mi bi isplatili, ali ne daju Mađari.' Što bi vi napravili u toj situaciji?
Bio je sastanak čelnika Mol grupe u Budimpešti. Nakon tog sastanka ja sam gospodina Gestija, predsjednika NO Crosca, pitao zašto sprječavaju isplatu prava. Rekao mi je da ćemo o tome razgovarati. Kad smo došli na problem, rješavanje nije trajalo niti tri minute. Pitao je o čemu se radi, mi smo rekli, gospodin Gesti je rekao 'Bit će isplaćeno za dva tjedna'. Ja sav veseo sljedeći dan idem direktoru reći da Mađari odobravaju isporuku, a on mi ljuto kaže da on sad te novce mora isplatiti, a mislio ih je potrošiti na nešto drugo, evo to vam je priča", rekao je Mikuš dodajući da je s Molom bilo teško pregovarati, ali kad je nešto dogovoreno, da nijedno pravo nije osporavano.
Grmoja je pitao kako može biti odgovornost hrvatskih političara, ako Mol upravlja sto posto? "Kad je riječ o biorafineriji, kad je prijedlog bio na stolu, nastala je velika hajka, Ne na projekt nego na zatvaranje rafinerije Sisak, a oni koji su se pridružili hajci, su govorili o tome a prešućivali su da se želi napraviti proizvodnja biodizela i moderan logistički centar, pa tako i vaša stranka i vi osobno. Jeste li se ikada zapitali jeste li vi osobno doprinijeli tome? Ne znam jeste li znali za ovo, ali znam da ste bili protiv", rekao je Mikuš te nastavio:
"Kad smo znali imati sastanke, iz Mola imaju poslovnu politiku da ništa ne poduzimaju sami nego uvijek idu na dogovor. U vezi ovoga što je bilo rečeno, trebao je dogovor, a druga strana nije htjela razgovarati o tome", rekao je Mikuš.
O četiri protivljenja
Dalija Orešković rekla je: "Na jednom od prethodnih saslušanja od Davora Majera smo imali priliku čuti za biologistički centar, ali dodali ste važnu dimenziju pa je moje pitanje koncentrirano na to. Napomenu ste da se javnost uvjeravala u medijima da se rafinerija spašava od gašenja, a netko od vlasti je imao plan da se rafinerija ugasi, a plan biologističkog centra nije uspio radi miniranja od strane hrvatskih predstavnika političkih krugova. Mi ne otkrivamo korupciju, ali utvrđujemo gdje je nedostatak u korprativnom upravljanju, pa vas molim da nam taj dio pojasnite kao i na što ste četiri puta protestirali?"
"Prvi put sam bio protiv na prvoj sjednici NO 2013., a odnosilo se na jedan segment plana koji se ticao platforme Labin koja je u to vrijeme radila u talijanskim vodama. Tu plaformu se htjelo maknuti iz Italije, da navodno ima dovoljno posla u Jadranu. Smatrao sam da je to loša odluka i da se platformu ne smije povlačiti iz Italije, i držala je financijsku stabilnost Crocsa. Ono što se kasnije događalo potvrdilo je ono što sam tada govorio. Pogledajte gdje je platforma danas", rekao je.
"Sljedeće protivljenje bilo je da se uvede partnerstvo maloprodaje, međutim svi ostali su bili za. Ja sam taj model dobro poznavao jer su nas u Molu dobro uputili u to, jer su oni dali svoji benzinske postaje u taj model", rekao je te dodao da je sljedeće protivljenje bilo iste godine: "Radilo se o viškovima radnika i opet o modelu partnerstva. Zadnje protivnjenje bilo je 2014. na mojoj zadnjoj sjednici, gdje sam bio protiv revidiranog poslovnog plana. Zašto? Zato jer se tim planom namjeravala smanjivati prerada nafte u rafinerijama i povećavati uvoz gotovih proizvoda pa je bilo riječi i o tome da prestane s radom rafinerija Rijeka, racionalizacija broja zaposlenih i implementacija modela partnerstva", rekao je.
'Hrvatska strana je morala predlagati rješenja'
Na pitanje, može li izričito reći da je hrvatska strana kriva za potonuće, rekao je: "Mislim da su hrvatski predstavnici u upravi Ine trebali imati inicijative. Da su morali znati gdje su problemi i predlagati rješenja. Ali za to je trebalo puno puno raditi i znati, zasukati rukave i izlaziti s prijedlozima. Mađarsku stranu je trebalo zasipati prijedlozima. Ja nisam imao priliku čuti ni za jedan takav prijedlog. Pa vi zaključite o čemu se radi. Jer ako ja nešto kažem, bit će opet da branim Mol", rekao je Mikuš.
Spomenuo je i probleme vezane uz skladištenje plina. "Dogodila se jedna od najgorih mogućih stvari. To skladište plina je napravljeno iz dva razloga. Prvi, da se balansira proizvodnja iz plinskih bušotina da bi se očuvalo ležište u kojem se nalazi plin, da posljedično ne dođe do smanjenja ukupne proizvodnje. To se htjelo riješiti podzemnim skladištem plina, jer se planirala veća proizvodnja.
Kad je Ini oduzet prostor u podzemnom skladištu plina, došlo je do toga da je bušotine trebalo zatvarati, napravljeno je puno štete", rekao je.
Ahmetović: 'Nije istina da je Ina bolje poslovala 2013.'
Mirela Ahmetović pitala je Mikuša, "Iako tvrdite da su svi pokazatelji 2013. bolji, službeni dokument koji je dala izraditi vlada RH od strane najboljih svjetskih agencija u poslovanju naftom i plinom, govore da su od 2009. do 2012. ulaganja smanjena 40 posto dok se produktivnost povećala smanjenjem radne snage. Mol je smanjio broj radnika. U službenom dokumentu vlade RH iz 2014., podloga za imenovanje članova pregovarača s Mol-om, piše da su zabrinjavajući poslovanja 2012. - manja dobit, niža proizvodnja i prerada, veći uvoz prirodnog plina i naftnih derivata. Ovi dokumenti govore da niste u pravu kada ste tvrdili da je Ina bolje poslovala 2013." rekla je te pitala: "Ina je 2003. imala 16 tisuća zaposlenika, danas ih ima oko 9 i pol tisuća. Mol nedvojbeno upravlja Inom kao podružnicom. Je li to po vama dobro za radnike i državu?"
"Ono što smo mi tada napisali, mislim da stoji. Spomenuli ste broj zaposlenih koji nije točan. Najveći problem za nas u sindikatu su bili ti viškovi radnika. Mi smo se odredili, poduzimali sve što se moglo da to spriječimo. Nešto se uspjelo, većina ne, jer je to bio glavni trend. Do smanjenja broja zaposlenih je dolazilo ne samo zbog viška radnika nego i zbog izdvajanja pojedinih dijelova Ine.", rekao je.
"Mi smo rentabilnost gledali na sljedeći način: proizvodnja kroz broj zaposlenih. Nije bilo lako", rekao je.
Karolina Vidović Krišto rekla je da je Ina bila platforma za pljačku od Tita. "Sanader i Mesić upravljali su Inom kad su sve druge kompanije bile u dobitku. Što to Ina radi drugačije? Mol je bio manji od Ine 90-ih godina. Kako su sve druge kompanije uspješne, a Ina je u gubitku?"
"I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ne mogu vam dati odgovor, ali se slažem s vama", rekao je Mikuš.
Zvonimir Troskot pitao je koliko je ljudi otpušteno iz sektora istraživanja i razvoja u Ini, Mikuš je rekao da su oni pratili Ina d.d..
"Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite i kojom mi poput vašeg stranačkog kolege stavljate u usta nešto što nisam rekao", rekao je Mikuš.
"Nismo ovdje da bismo se svidjeli jedni drugima, nego da dobijemo odgovore na pitanja", rekao je Troskot.
'Pa ništa, idemo s tom Power Point prezentacijom'
"Meni je žao što Ina nije kupila Mol, nego je Mol kupio Inu. To se trebalo dogoditi", rekao je Mikuš. Grmoja je zatražio detalje o najavljenom 'mogućem kriminalu' koji je Mikuš uvodno spomenuo. "Ne mogu. Nema smisla u par rečenica to obrazložiti", rekao je Mikuš. Rekao je da mu treba oko 20ak minuta da obrazloži prezentaciju u kojoj ima sve informacije.
"Pa ništa, idemo s tom Power Point prezentacijom", rekao je Grmoja.
"Nije dovoljno, to bi trebalo na platno ići", negodovao je Mikuš ali je ipak predstavio prezentaciju. "Mi se na početku ove prezentacije predstavljamo kao sindikat. Na puno strana smo uputili dopise..slabo se vidi...jedino gospodin Leko je reagirao od svih ovih...kad je bila riječ o privatizaciji Ine, mi kao sindikat smo bili protiv. Kad je postalo jasno da se u to ide, dali smo u Ekonomskom institutu napraviti model prema kojem su građani trebali biti većinski vlasnici Ine. I vidjet ćete ovdje, ono što je sad moderno govoriti - energetska neovisnost. Pogledajte datum. 2014. Onda kad je trebalo govoriti i upozoravati, nitko nas nije slušao. Sindikat je prvi ukazivao na probleme s energetskom neovisnošću.
Grmoja je prekinuo izlaganje. "Ja sam dužan da ovo ne bude humoristični program. Nećemo gledati što ste kao sindikat radili. Nas zanima konkretno, rekli ste da imate saznanja o mogućoj korupciji. Ili ću vas prekinuti", rekao je.
"Ok, bili ste protiv Mola, ali isto ste tako tvrdili da je Mol Inu spasio kreditom s 18 posto", rekao je Grmoja. "Pa je, bio je nepovoljan, ali spasio je Inu. Ne mogu vam reći u deset rečenica, morate vidjeti dokumente", rekao je Mikuš. "Morate imati zaokruženu sliku", inzistirao je. "Imam za dodati, ali bez dokumenata ne mogu, a vi to ne želite gledati", rekao je Mikuš. Grmoja je najavio stanku nakon koje se sjednica nastavlja.
O sjednici
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Mostov Nikola Grmoja, najavljujući sjednicu naglasio je da se percepcija saslušanja očito jako mijenja, “unatoč pokušajima vladajućih da ih prikažu nezakonitima”.
"Imam čak četiri potvrde spremnosti dolaska pa ćemo sjedinicu podijeliti na dva dijela. Prvi dio počinje danas u 12 sati kada će biti saslušani Božo Mikuš i Damir Vanđelić, a u idući ponedjeljak je drugi dio na kojem će biti saslušan Siniša Petrović. Čekam još potvrdu i Davora Šterna koji je trenutno na putu. Ako bude potrebe planiram u okviru saslušanja članova NO u dogovoru s članovima Antikorupcijskog vijeća sazvati još jednu sjednicu. Očekujem i od ostalih pozvanih posebno Luke Burilovića i Damira Mikuljana da se odazovu pozivu”, objavio je u ponedjeljak Grmoja.
