Dana 30. svibnja obilježava se Dan državnosti, ali mnogi zapravo ne znaju što se to točno slavi. Na to je pitanje pokušao odgovoriti povjesničar Tvrtko Jakovina.
Voditeljica RTL Direkta pitala je svojeg gosta na koji bi nas dan trebali napasti izvanzemaljci i što je naš '4th of July'.
"Mislim da je ovo lukavo od naše vlasti što ne bismo imali jasan datum pa bismo možda izbjegli katastrofu kakvu bi Amerikanci doživjeli u onim filmovima. Možda ne bismo imali domoljublje koje su ti filmovi izazvali kod nekih političara. Bilo bi dobro za naciju kad bismo imali neke stvari jasnije posložene", rekao je Jakovina.
HDZ-ov praznik ili povijesni trenutak?
Predsjednik Zoran Milanović danas je rekao kako je to HDZ-ov praznik koji su oni izglasali sami sebi, a povjesničar Jakovina objašnjava kako je Dan državnosti odabran vrlo brzo nakon što je konstituiran drugi put u Titovoj Jugoslaviji višestranački Sabor.
"Godinu dana nakon što se konstituirao Sabor to je postao praznik i u tom smislu se može reći da ga je tada za sebe izglasao HDZ pa donekle i sada. Ono što bi možda bilo korisno se podsjetiti da je to Sabor Socijalističke Republike Hrvatske sa sva tri doma: Društveno-političkim vijećem, Vijećem udruženog rada i Mjesnih zajednica pod Titovim grbom i zastavom i stijegom i likom se izglasao Sabor 13 mjeseci prije nego se raspala Jugoslavija. Od toga krećemo. To je trenutak. To je sve skupa u redu. Višestranačje je u redu, Sabor je u redu i mnogi se bave Saborom ili imaju ustav kao početak ili najveći praznik. Norvežani, čak i Nepalci i Srbi, ali to nije Dan državnosti."
'Ovo je praznik gdje pratimo što je predsjednik rekao premijeru'
Profesor Žarko Puhovski rekao je kako 30. svibnja nema veze s ratnim pobjedama, ratnim datumima i kako je to pravi datum državnosti.
"Upravo onoliko koliko je Sabor temeljna ustanova u hrvatskom demokratskom sustavu toliko možemo i te zaključke uzimati. To bi bilo dobro i može biti dobro u nekom dugom trajanju. Ne morate biti država da biste imali demokratski sabor, ne morate imati državnost da biste imali demokratske parlamentarne institucije. Pogledajte recimo katalonski parlament. S druge strane, to nije Dan državnosti. Nama nije počela tu državnost.
Franjo Tuđman u svom govoru 30. svibnja prvi put ističe da je državnost, primjerice, čuvao ZAVNOH i AVNOJ. On sam govori o ZAVNOH-u, govori o nekome drugome, govori o bizantskom kroničaru Prokopiju iz 6. stoljeća koji je govorio o slavenskom demokratskom duhu. To je sve nestalo. Mi smo došli ovdje do borbe i današnji 2023. godine je praznik u kojem zapravo pratimo što predsjednik govori premijeru i premijer vraća predsjedniku."
'Puno se manje spajalo ove godine'
Poanta svega je da ljudi žele spajati vikend...
"Koliko se spajalo, to treba pitati đake. Đaci imaju zadnjih 10 dana nastave. Puno manje se ove godine spajalo. Što se tiče Zagrepčana, ja sam ovaj čas došao s jednog sjevernojadranskog otoka. Nema Zagrepčana, ima turista…"
Kaže i kako bi 25. lipnja bio logičniji datum.
"Sigurno da je bio logičniji. Mi smo na taj dan počeli proces razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno logičniji datum. Kad bi Sabor bio jako važan u hrvatskom političkom životu onda bismo možda mogli reći je li to važno. Je li višestranačje kod nas važno. Međutim, višestranačje samo po sebi ne donosi demokraciju. Nešto drugo treba zadovoljiti u državi."
