U Net.hr-ovom studiju ovog tjedna gostovao je predsjednik udruge ZRIN Damir Vanđelić, kojeg je javnost imala prilike pobliže upoznati kada je bio na čelu Fonda za obnovu. Vanđelić je komentirao niz aktualnih tema u hrvatskom javnom prostoru, a osvrnuo se i na rad njegove novoosnovane udruge ZRIN.
Uvodno je komentirao krizu s cijenama, odnosno porast cijena hrane, energenata i goriva u Hrvatskoj. "Krize nisu nešto što možemo izbjeći, one se sukcesivno ponavljaju. Kako se užurbanost života povećava, tako su te krize sve većih frekvencija. Ono što je dobro u odnosu na 2008. godinu je da su mnoge institucije puno spremnije na određene izazove ovih kriza", rekao je Vanđelić.
"Problem kod ove krize sada je što su se dogodili neki novi izazovi. Mi imamo izazov povećanja cijena energije uzrokovane ratom u Ukrajini, imamo prijetnju ratom i prijetnju opskrbe plinom. To su novi izazovi na koje institucije i političari nisu spremni, i vidi se da su ti izazovi puno jači nego 2008. godine. Kod udara 2008. inflacija bila oko 5, 5.5 posto, a danas je inflacija u EU puno veća, u Hrvatskoj je preko 12 posto. Najavljuje se da će ona i dalje rasti", rekao je.
Damir Vanđelić u studiju Net.hr-a
Nema sustavnog razgovora o izbjegavanju rizika
Na pitanje radi li Plenkovićeva Vlada dobar posao da olakša cjenovne udare građanima, kazao je da bi volio vidjeti jedan sustavan pristup tome, da imamo cjelokupnu strategiju rješavanja svih ovih stvari i rizika koji su nam se dogodili. "U takvoj jednoj strategiji da sudjeluju mnogi drugi eksperti i da prepoznaju dobre elemente te strategije. Ja takvu strategiju ne vidim. Mislim da mi reagiramo reaktivno i reagiramo najčešće kasno", kazao je pa kao primjer naveo nabavku plina gdje je Hrvatska među zadnjima koja puni svoje zalihe plina.
"Ne vidim plan, ne vidim strategiju, ne vidim fokusiranost na to i ne vidim da sustavno razgovaramo o izbjegavanju tih rizika", kazao je.
Upitan hoće li nam u ovakvoj situaciji euro koji uvodimo 1. siječnja 2023. godine donijeti više štete ili koristi, Vanđelić kaže da je sve pitanje trenutka. "Trenutak je obično ključan, ta vremenska dimenzija je važna", dodao je.
Konstatirao je da je dugoročni utjecaj na povećanje inflacije u Sloveniji imalo uvođenje eura, prema izračunima znanstvenika malo iznad 5 posto. "Kada uvodite euro, zbog ovih i onih, a najviše psiholoških razloga, događa se inflatorni moment. Pošto smo slični, za očekivati je da će se kod nas dogoditi 5 ili možda malo više posto. Prema tome, kada "nadoštukate" tih 5 na očekivani porast inflacije, sada imamo 12 i nešto, za očekivati je barem još dva posto…tu smo već na 14 ili 15, i kada dodate ovih 5 posto, za očekivati je da bi mi na proljeće mogli doći na inflaciju od 20 posto, od čega je četvrtina te komponente inflatorni element uvođenja eura", pojasnio je.
"Euro svakako treba uvesti, no imali ste situaciju kada su EU zemlje koje su prihvatile euro, a 8 zemalja nije, imale određene benefite od toga i kroz kvantitativizing koji je europska banka radila, zapravo su otkupljivani dugovi banaka i otkupljivale su se državne obveznice po vrlo povoljnim prinosima. U tim segmentima te zemlje i te banke imale su benefita. Sada dolazi na naplatu taj efekt kvantitativizinga, imamo rat, imamo efekte inflacije i mislim da nije najbolji moment za pridruživanje euru iz vrlo jednostavnog razloga što je granica siromaštva u Hrvatskoj blizu 20 posto. Mi smo jedna od zemalja koja ima najveću stopu ljudi na granici siromaštva u Europi. Sada kada još dodate sve ove inflatorne momente, mislim da ćemo mi u ovom trenutku imati premalo benefita", rekao je Damir Vanđelić u studiju Net.hr-a.
"Smatram da smo se trebali priključiti ili preuzeti euro puno ranije ili pričekati godinu-dvije da se rasplete ova kriza i da se stabilizira inflacija", dodao je.
Komentirao je i nedavno izgubljenu arbitražu s MOL-om. "Prvo, ja uopće ne znam kako smo mi prošli u toj arbitraži. Iz meni nepoznatih razloga, presuda nije javno objavljena. Neki dan sam čitao da je odvjetnik MOL-a u Hrvatskoj izjavio da MOL nema ništa protiv da se presuda objavi. Mislim da je neophodno da se presuda objavi, trebalo bi pogledati što u njoj piše", rekao je.
Vanđelić je dodao da već nekoliko godina tvrdi da se može utvrditi ništetnost takvog ugovora jer je on po nas štetan. "U takvoj situaciji, poništenje odnosno utvrđenje ništetnost takvog ugovora se postiže na trgovačkim sudovima u Zagrebu, budući da su nesporno nastali kaznenim djelom, što potvrđuje pravomoćna presuda Ivi Sanaderu. Prema tome, kada je nešto nastalo kaznenim djelom, bez obzira da li je dobro ili loše za neku stranu, to su ništetni ugovori", pojasnio je.
Na pitanje tko mora to pokrenuti, kaže da, kao što je DORH sam rekao, da "očekuje dopis od Vlade da pokrenu utvrđenje ništetnosti ugovora". "Na Vladi je da tako nešto pokrene. Treba na jednom formatu A4 samo napisati 'DORH, molim vas pokrenite utvrđenje ništetnosti' i ja mislim da će DORH s velikim zadovoljstvom i sposobnošću to i učiniti", rekao je.
Novca ima, a obnove nema
Dodao je i primjer arbitraže sa Slovenijom gdje je utvrđeno da je odvjetnica Slovenije razgovarala sa sucem arbitražnog suda što je potencijalno kazneno djelo. "Samo na temelju utvrđenja potencijalnog kaznenog djela, Hrvatska je izašla iz arbitraže. Stavila je to na glasovanje na Sabor i Sabor je izglasao da izađemo iz arbitraže. Ako je naša Vlada nesigurna, ako je plašljiva, ako ne zna, neka sazove izvanrednu sjednicu i neka stavi to na glasovanje, i kao u slučaju arbitraže sa Slovenijom, nek se saborski zastupnici izjasne jesu li oni za utvrđenje ništetnosti tih ugovora ili nisu", kazao je.
Damir Vanđelić u studiju Net.hr-a
Komentirao je i presporu obnovu od potresa. "Zaista je malo napravljeno, preduvjeti da se nešto napravi su postignuti. Stigao je novac, mi imamo preko 7 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti. Osim toga, ugovorili smo oko 3,5 milijarde kuna s dvije banke, pozajmice, dakle uzeli smo kredit…i taj kredit i taj novac stoje, mislim da smo već preko 30 milijuna kuna naknada isplatili bankama, a nismo počeli trošiti niti jedan dolar, niti jedan euro iz tih ugovora", kazao je, dodajući da je te ugovore Marić sklopio nekoliko mjeseci nakon potresa i od tad taj novac stoji i ne koristimo ga.
"Preduvjeti postoje, čak i novca do 10 milijardi kuna ima, što je nevjerojatno, a mi nikako da to počnemo ozbiljno trošiti", kazao je. Dodao je da su oni već ranije dali prijedlog kako uskladiti Zakon o obnovi i općenito procese o obnovi s najboljom svjetskom praksom.
Što je još rekao o tome kako ubrzati obnovu od potresa, novoosnovanoj udruzi Zrin te ambicijama za premijersku funkciju, pogledajte u nastavku.
