Epidemija koronavirusa promijenila je sve, pa tako i to gdje će Dalmatinci od Konavala do Zadra, ako mogu, kupovati nekretnine. Donedavno je hit bilo bosansko-hercegovačko skijalište Blidinje, no sada sve više ljudi s obale seli u Liku. Kupuju se stare kuće, srušena imanja, građevinska, ali i poljoprivredna zemljišta, koja mahom ne koštaju više od dvije kune po kvadratu.
Naime, panika zbog širenja zaraze i potencijalne nove karantene natjerala je ljude da počnu investirati u zemlju, odnosno proizvodnju vlastite hrane. Mnogi koronavirus tretiraju kao rat, a u takvim uvjetima povećana potražnja za hranom postaje uobičajena. No, nisu samo Dalmatinci, niti su samo zbog koronavirusa, odlučili zasnovati život u Lici. Sve je više i Zagrepčana koji u strahu od potresa već za stotinjak tisuća kuna postaju vlasnici kuća na osami s plodnim tlom i okruženih šumama.
Ulaganje u budućnost
"Mislim da sam jedini čovjek na svijetu koji želi da korona luduje još makar pet godina. Jer od kada je došla, biznis u mojoj agenciji za nekretnine, jedinoj preostaloj u Lici, se zakovitlao. Već nekih šest do sedam godina bilježim pojačani interes Dalmatinaca za kupnjom nekretnine ili zemljišta na području od Otočca do Gospića, doslovce u čitavoj Lici. No u posljednjih nekoliko korona-mjeseci samo u mojoj agenciji finiširali smo osamdesetak kupoprodaja. Dalmatinci masovno kupuju poljoprivredna zemljišta, privlači ih iznimno niska cijena, a u igri su sve lokacije. Ako bih radio usporedbu, poljoprivredno zemljište čak bolje ide od kuća i imanja. Kupnja zemljišta u Lici se zapravo pokazuje kao ulaganje u budućnost, i to su prepoznali brojni novopečeni vlasnici. Mnogi se potencijalno možda i nadaju da će imanje koje su kupili za nekih 20 do 70 tisuća eura moći jednom prodati za više. Dalmatinci preferiraju stara seoska imanja s velikom količinom zemlje, dotrajalim kućama koje potom uređuju u svom stilu. Vole kamene kuće s velikim blokovima, podsjećaju ih na obalnu tradicionalnu gradnju. I počesto u donjem dijelu rade konobe, ponad njih dnevne boravke, a na gornjem katu su spavaće sobe. I vole u kuće stavljati drvene grede", za Slobodnu Dalmaciju opisuje stanje s nekretninama Ivan Bižanović, vlasnik agencije Lika nekretnine, jedine na ovom području te dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Vrhunske lokacije za šaku eura
Kao što je prvi red na obali najskuplji i najteže ga je pronaći, tako je u Lici prvi red do rijeke najprimamljiviji. Uz Gacku slobodnih nekretnina više nema, a ako se takva i pojavi u prodaju, ubrzo i nestane. No, za razliku od prvog reda do mora, građevinska se zemljišta prodaju za pet do 25 eura po kvadratu, a vrhunske lokacije se mogu dobiti već za 20 do 35 eura po metru četvornom. Bižanović tvrdi da su mu klijenti najčešće materijalno osigurani ljudi srednjih godina, poput jedne sveučilišne profesorice iz Splita koja je kupila imanje u okolici Otočca do kojeg se vozi 2,5 sata, najčešće vikendom, kako bi proizvodila svoju hranu.
"Ove godine, eto baš u vremenu od korone, Bog nas je podario fenomenalnim urodom svega. Imamo voća, povrća, vode, svega. Ta mi je splitska profesorica rekla kako je presretna da je našla svoj mali komad raja, daleko od buke, u čistoj prirodi. Zanimljiva mi je bila želja nekoliko dalmatinskih liječnika koji su tražili da im pronađem kućicu, ali pazite ovo, u šumi, izvan dometa signala za mobitel. Među njima je i jedan kirurg koji mi je u razgovoru naveo da mu doslovce treba mira, sna, odmora, nakon operacija koje znaju trajati i po šest i više sati. Pronašao sam mu kuću u šumi, totalno na osami. Čovjek tu uživa kad god može doći. Nekoliko takvih mojih klijenata vikende provode na takav način, žive baš kao prije sto godina. S krovova skupljaju kišnicu, sa sobom donesu pitku vodu, a struju dobivaju preko solara", priča Bižanović.
Bavljenje poljoprivredom
Država je nakon rata obnovila mnoge kuće u Lici. One su se prodavale za 25 do 55 tisuća eura i još su tražene, iako ih već nekoliko godina nema u ponudi. Pokupovali su ih mahom Dalmatinci, koji su se rasprostranili po gotovo čitavoj Lici. Novi žitelji ove gorske regije s, uglavnom, netaknutom prirodom imaju ogromnu volju za bavljenje poljoprivredom.
"I to je novitet, ljudi su počeli misliti svojom glavom, počeli su obrađivati tlo, saditi, uzgajati, misliti na sebe. Jedna sveučilišna profesorica iz Zagreba, agronom po struci, mi je rekla da što će joj stan na desetom katu nebodera kada se zbog korone ne može normalno kretati. Ovdje je dobila vrt, njivu, sadi, ima proizvodnju za obitelj. Sredila je staru kuću, divno ju je obnovila i kada joj dođe vrijeme za posao, sjedne za laptop i radi. Korona je puno promjena donijela u naše živote. Što se mene tiče, neka samo traje i dalje", zaključuje jedini lički agent za nekretnine.