Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba godišnje ima tisuću petsto intervencija vezanih uz divlje životinje. Jedna od posljednjih ovogodišnjih je ona vezana uz dvogodišnjeg dabra kojeg su građani 13. prosinca pronašli kako nepomično leži uz Savu u Zapruđu.
„Naša je dežurna ekipa brzo izišla na teren i iznemoglog dabra prebacila u oporavilište Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Vidjeli smo da nije ozlijeđen, ali je bio toliko onemoćao da smo strahovali za njegov život“, kazao je Darko Ozmec, voditelj terenske ekipe Skloništa u Dumovcu.
Unatoč velikim naporima djelatnika Zoološkog vrta prva se dva dana dabru stanje nije popravljalo.
„Kad je treći dan počeo jesti, dobili smo potvrdu da smo na dobrom putu. Dabar je ubrzo živnuo i krenuo preuređivati svoju privremenu nastambu. Bio nam je to znak da mu počnemo tražiti novi dom u prirodi. Ne možemo točno odrediti odakle je stigao. On je vjerojatno krenuo u potragu za partnericom, no zbog visokog vodostaja Save ta ga je avantura odnijela skoro u središte Zagreba. Mi smo ga odlučili vratiti u prirodu na mjesto gdje već obitavaju dabrovi, ali gdje ga možemo nastaviti pratiti. U tome će nam pomagati članovi Športskog ribolovnog društva Pešćenica koji su nam preporučili odgovarajuće jezerce na rubu grada“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Pritom je otkrio da se dabar toliko uvukao pod kožu svima koji su se o njemu brinuli, da su mu odlučili dati prigodno ime. Tako je simpatični dabar postao Štefek.
U novom se domu odlično snašao. Čim je pušten, istražio je oklonu travu te žbunje. Tamo su opaženi i tragovi koje su grickanjem ostavili drugi dabrovi. Nakon šetnje Štefek je malo i zaplivao.
U akciji njegova povratka u prirodu sudjelovao je i Marijan Grubešić, profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poznat po reintrodukciji dabrova u Hrvatsku.
„Dabrovi su u našoj zemlji nestali u drugoj polovini 19. stoljeća i do 1996. godine ih nije bilo. Tada smo počeli s njihovom reintrodukcijom u slivna područja Save i Drave. U prirodu smo pustili 85 dabrova iz Bavarske, a njihova populacija danas se kreće između šest tisuća i sedam tisuća. Pola ih živi u Hrvatskoj, a ostali su prešli u susjedne zemlje – Sloveniju, Austriju, Mađarsku te Bosnu i Hercegovinu. To znači da su se izuzetno dobro prilagodili, pa čak nas i iznenadili reprodukcijom, tj. dinamikom populacije i dinamikom širenja“, kazao je Grubešić.
Dabar spada među najveće glodavce. Zaljubljenike u životinje oduševljava svojom inteligencijom i marljivošću. Sjajan je građevinar. Tijekom cijele godine gradi brane i nastambe, a može srušiti stablo debljine od čak 70 centimetara.
