U sklopu akcijskog plana protiv suzbijanja tzv. sive ekonomije, Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, odnosno onih poslova koji se obavljaju u 'fušu'. Najčešće su to uslužne djelatnosti, poput usluga čišćenja po kućama i glačanja, pranja i održavanja stubišta, sitnih kućnih popravaka, frizerske djelatnosti i slično. Zakon prvi put propisuje kazne u iznosu od 3.000 do čak 50.000 kuna.
Posebnu pažnju pak plijeni odredba prema kojoj se, između ostalog, susjedska pomoć može obavljati samo među susjedima koji su udaljeni jedan od drugoga do 500 metara.
Kad je Martina završila Filozofski fakultet, a tome je već više od 15 godina, oduševljeno je krenula u život, uvjerena da pronalazak posla neće biti problem. Već nakon pet godina, iscrpljena radom na zamjenama u jednoj školi, u drugoj školi, u jednom gradu, u drugom gradu, više nije bila toliko uvjerena da je stvaranje karijere – prirodan proces.
"Shvatiš da jedino što ti treba jest – sreća! Moraš biti sretan da bi dobio stalno radno mjesto ili pak moraš imati vezu", rekla je razočarana Martina za Slobodnu Dalmaciju.
"Tu i tamo dobijem pokoju zamjenu, ali priznajem, živim od davanja repeticija", kaže profesorica talijanskog i engleskog jezika. Kaže da joj na repeticije, koje po satu naplaćuje 80 kuna, dolaze djeca koja imaju teškoće u svladavanju školskoga gradiva.
"Ma, svjesna sam da državi ne plaćam porez. Znam da griješim. Ali molim vas – recite mi, od čega bih inače živjela? Da skupljam boce? I na to bih trebala platiti dažbine državi", smireno će profesorica.
Nebulozni zakon
Inženjer elektrotehnike Vlado radi u jednoj splitskoj privatnoj tvrtki kao – zaštitar. U slobodno vrijeme radi u 'fušu', jer njegova obitelj, dvije malene kćeri i supruga na porodiljnom dopustu traže puno više nego što on "na papiru" uspije zaraditi. Odustao je od slanja molbi kako bi našao posao u svojem zvanju, u 35. godini pomirio se sa sumornom sudbinom.
"Koliko je u Lijepoj našoj ljudi bez posla? Ja sam u biti sretnik! Uspijem sa strane ubosti uvijek još jednu plaću i moja obitelj nema brige, dok je zdrava glava na ramenu i 10 prstiju, znat ću zaraditi za svoju djecu", kaže Vlado. Kad prijatelju, susjedu treba pomoći, naglašava – ne uzima nikada ni kune, te zakon u pripremi drži potpuno nebuloznim.
'Žele nas pretvoriti u društvo doušnika'
"Čini mi se da se ovaj zakon radio samo da se napravi", smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Ističe da se najveći dio sive ekonomije ipak ne događa kod obavljanja poslova u 'fušu', nego tamo gdje na crno radi 20, 30 ili čak 50 ljudi.
"Ovaj zakon bavi se time koliko je netko od nekoga udaljen. Znači li to da mi prijatelj koji živi od mene dva kilometra neće moći pomoći te da se moramo pretvoriti u državu doušnika i žbirova?", pita se Sever, dodajući kako, posebice u ovim kriznim vremenima, ne vidi da će prijave rada u 'fušu' do Državnog inspektorata tako lako pristizati.
Vezani članci:
arti-201103170040006 arti-201103070365006