Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza, HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4% iz srpnja), SDP 26,6 posto (prema 25,5% prije mjesec dana). Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto (5,2% prije mjesec dana), dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4%) na četvrtom mjestu. HSS je peti s izborom od 2,6 posto, a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto, pokazuje redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama Cro Demoskop, provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 3. kolovoza.U odnosu na prošlogodišnji kolovoz HDZ bilježi rast izbora od 7, a SDP rast od 6 postotnih bodova.
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 30,7% iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 28,3%).
Predsjednica najpozitivnija političarka
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 28,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto. Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.
Karamarko i Milanović najnegativniji
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,7%), Milorad Pupovac (1,1%), Radimir Čačić (0,8%), Nenad Stazić (0,7%), Tihomir Jakovina (0,7%), Kolinda Grabar- Kitarović (0,7%).
Arbitraža tema mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje arbitražnog sporazuma o granici sa Slovenijom, što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6%), gospodarska kriza u zemlji (7,5%) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7%).
Veća potpora Vladi
Vlada je u ovom mjesecu, a na valu odluke o raskidanju arbitražnog sporazuma, znatno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6% iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjie tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je također iznosila 2,52).
Predsjednica Kolinda Grabar_Kitarović za svoj rad dobila je čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,43 iz srpnja.
