"Pošten rad, jasna pravila igre" slogan je kampanje Europske unije čiji je cilj potaknuti borbu protiv rada "na crno", odnosno neprijavljenog rada. Nedavno se toj akciji pridružio i Državni inspektorat. Zaštita radnika te podizanje svijesti među radnicima o svojim pravima, negativnom utjecaju neprijavljenog rada i mogućnostima same zaštite radnika jesu ciljevi ove kampanje, piše Glas Slavonije. Isto tako, cilj je upozoriti poslodavce na rizik koji sa sobom donosi neprijavljeni rad.
"U Državnom inspektoratu posebno smo osjetljivi na pitanja radnika i njihovih prava. Stoga nas posebno veseli što smo dio ove hvalevrijedne koordinirane akcije. Takav rad radnike izlaže mnoštvu rizika, sputava konkurentnost na tržištu, a utječe i na javne financije", rekao je Andrija Mikulić, glavni državni inspektor.
Područje sive ekonomije u Hrvatskoj čini 30 posto BDP-a
Eurobarometar proveo je istraživanje javnog mnijenja o neprijavljenom radu, a rezultati su objavljeni u ožujku ove godine. Ono što se pokazalo jest da se neprijavljeni rad javlja u svim gospodarskim sektorima. U tjednu u kojem se odvijala kampanja, inspekcija rada je u suradnji sa službenicima MUP-a, Inspekcijom cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u ciljanim sektorima obavila 170 inspekcijskih nadzora.
U to su se ubrajali sektori ugostiteljstva, građevinarstva i prijevoza i to na razini cijele Hrvatske. Tijekom tih nadzora utvrđeno je da je šest radnika radilo kod poslodavca koji ih nije prije početka rada prijavio na obavezna osiguranja. Isto tako, pokazalo se da je osam državljana trećih zemalja radilo bez dozvole za rad i boravak. Zato su uslijedile propisane prekršajne mjere. Ekonomski analitičar Luka Brkić kaže da je neprijavljeni rad prisutan u cijelom svijetu. U Hrvatskoj pak, govoreći u grubo, područje sive ekonomije čini otprilike 30 posto BDP-a. Brkić navodi da je veća zona sive ekonomije tamo gdje ne postoji pravno uređen sustav, kontrola i nadzor, kao i sankcije koje su onda učinkovite i mogu odvratiti dio onih koji su spremni ući u područje sive ekonomije.
"Tako da je, kao i kod nekih drugih fenomena, ta uređenost sustava ono što sivu ekonomiju bitno smanjuje, do razine, slobodnije rečeno, kulturoloških fenomena. Tamo gdje je pitanje plaćanja poreza civilizacijsko pitanje koje većina ljudi razumije kao plaćanje za javna dobra, koja država kao takva isporučuje (je li to javno zdravstvo, socijala ili investicije u zelenu ekonomiju), postoji svijest da je to za dobrobit cijeloga društva. Dakle, to je usko povezano s kvalitetom ekonomije i kulturološkim vrijednostima. Pa i razumijevanjem države, jer kod nas imamo fenomen gdje je većina stanovništva državu ili sve države u kojima je dosad živio ovaj narod doživljavala kao neki neprijateljski entitet koji samo uzima, gotovo kao harač, pa je gotovo i pitanje junaštva u dijelu ljudi jednu takvu državu bilo i prevariti u smislu izbjegavanja plaćanja poreza", rekao je Brkić za Glas Slavonije.
Zbog rada 'na crno' gubimo na desetke milijardi kuna
Ekonomski analitičar upozorava da i ta tema ima dvije strane medalje jer s jedne strane nalazi se smanjivanje sredstava u proračunu i mirovinskim te zdravstvenim fondovima, dok su s druge strane tu posljedično nedovoljni efekti i za radnike. Objašnjava da su uplate u mirovinski fond zbog toga niže, što znači niže mirovine u budućnosti. Odgovarajući na pitanje je li period "lockdowna" pogodovao zapošljavanju "na crno", Brkić veli da je to teško reći. No, ističe da se tu otvara prostor koji bi u budućnosti mogao ući u analizu fenomena sive ekonomije.
Procjene sive ekonomije posljednjih desetljeća redovito su rađene, a razlika u brojkama pojavljuje se ovisno o metodologijama koje su primjenjivanje. Kako piše Glas Slavonije, nema sumnje da je riječ o gubicima izraženim u desetcima milijardi kuna. Inače, to je zatan postotak našeg BDP-a. Neka istraživanja pokazuju da Hrvatska ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, odmah uz Bugarsku. Ipak, ima istraživanja koja pokazuju da se taj postotak kreće od 25 do čak 35 posto. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda o zemljama u tranziciji, u koje spada i Hrvatska, postotak sive ekonomije u odnosu prema visini BDP-a kreće se između 21 i 30 posto.
Prošle godine BDP je iznosio 53 milijarde eura, što znači da je siva ekonomija "teška" 11 i 16 milijardi eura. U pravilu, što je država skuplja, a usluge koje pruža za taj novac neadekvatnije u odnosu na okruženje, poslodavci i radnici traže način za zadržavanje što većeg dijela novca.
Što sve znači rad 'na crno'?
Neprijavljeni rad znači obavljanje posla bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što je obavezno. Također, tu spada i neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme pa tako primjerice radnik bude prijavljen na 20 sati tjedno, a zapravo radni puno radno vrijeme, dakle za duplo više. Isto tako, rad "na crno" znači i nezakonito zapošljavanje stranaca bez boravišne dozvole i dozvole za rad te potvrde o prijavi rada.
Osim toga, takav rad znači neisplatu povećane plaće radnicima i neuplaćivanje poreza, prireza i doprinosa na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad kao i rad nedjeljom i blagdanom. Isplaćivanje plaće ili pak dijela plaće "na ruke", bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja također se računa kao neprijavljeni rad, piše Glas Slavonije.
